U Njemačkoj je, prema posljednjim podacima, više od četvrtine stanovništva stranog porijekla, objavio je Savezni ured za statistiku u četvrtak.

"2024. je u Njemačkoj živjelo 21,2 milijuna građana s useljeničkom pozadinom, što je 25,6 posto ukupnog broja građana", priopćio je Savezni ured za statistiku.

Broj građana s useljeničkom pozadinom je u usporedbi s 2023. porastao za jedan postotni bod.

U građane s useljeničkom pozadinom demografi ubrajaju osobe koje su same uselile u Njemačku ili osobe čiji su roditelji nakon 1950. doselili u Njemačku.

Broj onih koji su sami doselili u Njemačkoj je porastao na 16,1 milijun, što znači da je gotovo svaka peta osoba u Njemačkoj useljenik.

Udio građana s useljeničkom pozadinom je posebice visok u starosnoj grupi od 20 do 39 godina i iznosi 34 posto .

Od 2015. najviše ljudi je doselilo iz Sirije i Ukrajine, ali i Turske, Rumunjske i Poljske.

Prema podacima Saveznog ureda za statistiku, krajem 2024. u Njemačkoj je stalno boravilo 425.810 hrvatskih državljana, što je blagi pad u usporedbi s 2023. kada je u Njemačkoj živjelo 434.045 državljana Hrvatske.

Prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju u Njemačkoj je živjelo oko 220.000 građana s hrvatskim državljanstvom.

Povezane vijesti

• Njemačka u Albaniju vraća 50 tisuća tražitelja azila
• Njemačka se priprema na zatvaranje granica na Balkanu
• Pada broj useljenika iz Hrvatske u Njemačku