Povijesni sporazum o pandemiji na dnevnom redu skupštine WHO-a

(Reuters)

Zemlje članice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) ovog se tjedna sastaju u Ženevi kako bi usvojile povijesni sporazum o pandemiji i smanjeni proračun nakon što su Sjedinjene Američke Države obustavile svoje financiranje organizacije.

Deseci visokih dužnosnika i tisuće delegata će se sastati na godišnjoj skupštini zdravstvene organizacije Ujedinjenih naroda koja će trajati od 19. do 27. svibnja. Ondje će biti i hrvatski premijer Andrej Plenković.

Svjetska zdravstvena skupština okuplja delegate iz 194 zemlje članice organizacije te predstavlja njeno glavno tijelo za donošenje odluka.

"Do ovog ogromnog okupljanja dolazi u ključnom trenutku za svjetsko zdravstvo", rekla je novinarima Catharina Boehme, jedna od čelnica WHO-a.

Više od pet godina nakon pojavljivanja covida-19, koji je prouzročio smrti milijuna ljudi, veći dio aktivnosti će se usredotočiti na očekivano usvajanje teško dogovorenog međunarodnog sporazuma o načinima za bolju zaštitu od budućih pandemija i njihovo suzbijanje.

Nakon više od tri godine pregovora, zemlje su prošlog mjeseca usuglasile tekst, no potrebno je konačno odobrenje skupštine WHO-a, a očekuje se da će rasprava stručnjaka održati u utorak.

'Bez SAD-a'

Sjedinjene Države, koje su svjetski zdravstveni sustav bacile u krizu kada su odlučile smanjiti izdvajanja za međunarodnu pomoć, nisu sudjelovale u posljednjoj etapi pregovora.

Američki predsjednik Donald Trump naredio je povlačenje iz WHO-a i pregovora vezanih za sporazum o pandemiji nakon što je stupio na dužnost u siječnju.

"Sporazum je cjepivo koje ide u mišicu multilateralizma čak i ako je multilateralizam u ovom slučaju bez SAD-a", kazao je europski diplomat koji je htio ostati anoniman.

Sastavljen rekordnom brzinom kao odgovor na znanja stečena u pandemiji covida-19, sporazum nastoji spriječiti kaos zabilježen u globalnoj utrci za medicinskim potrepštinama i osigurati pravičniju raspodjelu cjepiva u budućim zdravstvenim krizama, piše njemačka agencija dpa.

Sporazum bi se službeno trebao usvojiti u utorak.

Međutim, nekoliko spornih pojedinosti i dalje nisu riješene te se očekuje da će se o njima pregovarati posebno tijekom iduće godine u sklopu aneksa sporazuma.

To se primjerice odnosi na način kako proizvođači cjepiva nabavljaju patogene s pandemijskim potencijalom i što zemlje koje ih osiguravaju dobivaju zauzvrat.

Skupština će, piše AFP, trebati ratificirati usvajanje sporazuma i osnovati međuvladinu radnu skupinu radi pregovora o tehničkim pojedinostima takozvanog Sustava za pristup patogenima i dijeljenje pomoći (PABS), rekla je supredsjedateljica pregovora Anne-Claire Amprou.

Svrha sustava, koji je ključan dio sporazuma, bit će brzo dijeljenje podataka o patogenima s farmaceutskim tvrtkama, što će im omogućiti da ubrzo počnu raditi na proizvodima za borbu protiv pandemije.

Kada aneks o PABS-u bude dovršen i usvojen na godišnjoj skupštini organizacije 2026., "cijeli (sporazum) će biti otvoren za potpisivanje", kazao je novinarima Steven Solomon, glavni pravnik WHO-a.

Kako bi sporazum stupio na snagu, trebat će ga ratificirati 60 država.

Duboki rezovi

Druga važna tema na rasporedu bit će dramatična revizija poslovanja i financija WHO-a.

Čelnik organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus je zemljama članicama prošlog mjeseca rekao da će WHO trebati smanjiti intenzitet svojih aktivnosti zbog velikih rezova SAD-a.

WHO se priprema za planirano povlačenje SAD-a, svog daleko najvećeg donatora, idućeg siječnja.

Sjedinjene Države su organizaciji dale 1,3 milijarde dolara za njen proračun 2022.-2023., uglavnom dobrovoljnim prilozima za specifične projekte.

"Gubitak američkog financiranja, zajedno sa smanjenjem službene razvojne pomoći nekih drugih zemalja, znači da se suočavamo s jazom u plaćama za iduće dvogodišnje razdoblje u iznosu od preko 500 milijuna dolara", rekao je Tedros u srijedu.

Tedros nije kazao koliko će radnih mjesta biti izgubljeno, ali je u srijedu najavio da će organizacija gotovo prepoloviti svoje rukovodstvo.

Rupa u proračunu

Zemlje članice će idućeg tjedna glasati i o predloženom 20-postotnom povećanju obveznih članarina za proračunsko razdoblje 2026.-2027., kazala je Boehme.

Članice su već 2022. pristale povećati obvezne članarine kako bi se pokrilo 50 posto proračuna organizacije.

Tedros je rekao da bi bez te odluke "naša trenutna financijska situacija bila znatno gora, 300 milijuna dolara gora".

"Stoga je ključno da države članice odobre novo povećanje kako bismo napravili još jedan korak prema osiguravanju dugoročne financijske održivosti i neovisnosti WHO-a".

Članice će također trebati usvojiti proračun za 2026.-2027. u vrijeme kada se na globalnoj razini smanjuje razvojna pomoć, uključujući onu namijenjenu zdravstvu.

"Predložili smo smanjeni proračun od 4,2 milijarde dolara za 2026.-2027., što je 21-postotno smanjenje prvotno predloženog proračuna od 5,3 milijarde", kazao je Tedros.

Ako se odobri povećanje članarina, WHO procjenjuje da može prikupiti više od 2,6 milijarde dolara, odnosno više od 60 posto svog proračuna.

"To nam ostavlja očekivanu proračunsku rupu od preko 1,7 milijardi dolara", dodao je Tedros.