Dok se raspravlja o miru, Rusija ispalila preko 100 dronova na Ukrajinu, napadnut i Kijev

(Reuters)

Ukrajinske jedinice protuzračne obrane borile su se s ruskim zračnim napadom na Kijev, rekao je gradonačelnik u nedjelju, nakon što su ukrajinske zračne snage upozorile na napad bespilotnim letjelicama na glavni grad.

Napad se dogodio nekoliko sati nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin predložio izravne pregovore s Ukrajinom 15. svibnja u Istanbulu, koji bi, kako je rekao, trebali biti usmjereni na postizanje trajnog mira.

Reutersovi svjedoci čuli su eksplozije u Kijevu, koje su zvučale kao protuzračna obrana.

Rusija je preko noći ispalila više od 100 dronova na Ukrajinu, nedugo nakon isteka trodnevnog primirja koje je proglasila Moskva, a za čije su se kršenje optuživale obje strane, priopćile su ukrajinske zračne snage u nedjelju.

"U noći 11. svibnja (počevši od 2:00 ujutro), neprijatelj je napao sa 108 jurišnih dronova Šahed i drugih vrsta dronova", priopćile su zračne snage, dodajući da ih je 60 oboreno.

U noći na nedjelju, upozorenja na zračne napade oglašena su u mnogim ukrajinskim regijama, uključujući Kijev.

Kremlj je jednostrano proglasio trodnevno primirje za obilježavanje 80. obljetnice pobjede nad nacističkom Njemačkom, velikom ceremonijom u petak na Crvenom trgu u Moskvi.

Napadi su izvedeni usred intenzivnih europskih diplomatskih napora, koje podržavaju Sjedinjene Države, da se od Moskve postigne "potpuno i bezuvjetno" 30-dnevno primirje s početkom u ponedjeljak, a u protivnom bi se Rusija suočila s novim "masovnim sankcijama".

Ruski predsjednik Vladimir Putin u nedjelju je predložio "izravne" i "bezuvjetne" pregovore između Rusije i Ukrajine s početkom u četvrtak u Istanbulu, odbacujući svaku mogućnost uspostave prekida vatre koje zahtijevaju saveznici Kijeva.

Vladimir Putin "nije isključio" mogućnost da se o prekidu vatre raspravlja tijekom razgovora s Kijevom, ali je naglasio da bi se ti razgovori trebali usredotočiti na "korijenske uzroke sukoba".

Moskva je opravdala pokretanje svoje velike ofenzive u veljači 2022. željom da "denacificira" Ukrajinu, gdje ruska vojska trenutačno zauzima oko 20 posto teritorija, kako bi se suprotstavila njezinu približavanju Zapadu i jačanju NATO-a u blizini njezinih granica.