mnogo pitanja i problema

Armenci i Azerbajdžan zasad bez konačnog dogovora o miru

| Autor: Hina
(Foto Reuters)

(Foto Reuters)


Nije postignut konačan dogovor između etničkih Armenaca iz Gorskog Karabaha i Azerbajdžana, objavila je ruska novinska agencija RIA u četvrtak, pozivajući se na armenskog predstavnika na razgovorima u Jevlaku. 

RIA prenosi i izjavu azerbajdžanskog predstavnika koji je kazao kako je bilo teško očekivati da će se svi problemi između Bakua i etničkih Armenaca iz Karabaha riješiti na jednom sastanku. 

David Babajan, savjetnik predsjednika Artsakha, kako Armenci nazivaju Gorski Karabah, kazao je kako se mora razgovarati o još „mnogim pitanjima i problemima“. 

„Imamo sporazum o prekidu vojnog djelovanja no čekamo konačan dogovor, razgovori traju“, rekao je Babajan, savjetnik predsjednika Samvela Šahramanjana. 

Govoreći o razoružavanju, Babajan je rekao da etnički Armenci ne mogu biti prepušteni da poginu te da se stoga prvo trebaju dogovoriti sigurnosne garancije. 

Predsjednik Azerbajdžana Ilham Alijev objavio je da je Baku Armencima dao nacrt dogovora za mir, prenosi RIA. Baku sada čeka reakciju armenskih vlasti, rekao je predstavnik Alijeva ruskoj agenciji. 

Armenski premijer Nikol Pašinjan, čiju ostavku sada traži armenska oporba, rekao je svojim sunarodnjacima da njihova država mora biti „slobodna od sukoba“ radi svoje neovisnosti. 

Babajan je za Reuters rekao da se Armenci osjećaju ostavljenima od Rusije, zapada i Armenije. 

„Svakog trenutka oni nas mogu uništiti, počiniti genocid nad nama – shvaćate li vi u Reutersu to? Zapad šuti, Rusija šuti, Armenija šuti. Što bi trebali učiniti?“, rekao je. 

Azerbajdžanske snage upale su u Gorski Karabah u utorak, a dan poslije zaustavile su vojno djelovanje nakon uspješno provedene akcije koja je primorala armenske separatiste da pristanu na prekid vatre i puni povratak te regije pod kontrolu Azerbajdžana. 

Pregovori u Jevlaku, smještenom više od 200 kilometara zapadno od Bakua, održali su se na dan održavanja izvanredne sjednice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o sukobima na Kavkazu, kasnije u četvrtak. 

Baku tvrdi da je prvi put u nekoliko desetljeća vratio kontrolu nad tom planinskom regijom, samo 24 sata nakon što je započeo vojnu akciju. Riječ je o regiji koja je međunarodno priznati dio Azerbajdžana, no čijim dijelovima od kraja sukoba početkom devedesetih vladaju separatističke armenske snage. 

Armenija i Azerbajdžan su od raspada Sovjetskog Saveza oko te regije vodili nekoliko ratova. Sukobe su obilježavali ratni zločini s obje strane, a strahuje se da će i nakon posljednjeg konflikta nastati izbjeglička kriza. 

Kolaps separatističkog otpora predstavlja veliku pobjedu za azerbajdžanskog predsjednika Alijeva. On je kazao kako će to imati „pozitivan utjecaj na mirovni proces između Azerbajdžana i Armenije“.

U srijedu je rekao da će Armenci u Karabahu moći sudjelovati na azerbajdžanskim izborima i u državnom obrazovnom sustavu te da će moći slobodno prakticirati svoju kršćansku vjeru u toj većinski muslimanskoj državi. 

„Pretvorit ćemo Karabah u raj“, najavio je Alijev, predstavljajući sebe kao čovjeka od riječi. 

Njegov savjetnik za vanjsku politiku Hikmet Hajiyev obećao je siguran prolaz za separatiste koji su se predali te tvrdi da Baku želi „mirnu reintegraciju“ Armenaca iz Karabaha.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini