Nema tko se ovih dana ne pita što je to s vremenom. Je li proljeće ili kasna jesen, puna oborina. Zbog čega dolazi do poplava u Austriji, Italiji i Hrvatskoj, nezabilježenih u ovo doba godine. Kakvo je to globalno zagrijavanje kada se smrzavamo u svibnju, a i protekli su mjeseci bili hladni.

Priče o vremenu uvijek postaju aktualne kada se događaju procesi na koje nismo navikli, a očito ćemo se morati navići da ništa nije ”kao prije”, kako god se to zvalo. Dio Europe je pod vodom, kiše i dalje nemilosrdno padaju, a za sada u Hrvatskoj, na sreću, nisu zabilježene ljudske žrtve. Za razliku od Italije, gdje je u poplavama život izgubilo najmanje devet osoba, a 13.000 ljudi je evakuirano.

Izvanredno stanje

Nesretni ljudi govore da su razmjeri katastrofe strašni, ”kao potres”. Odroni su na sve strane, a za meteorologe je pravi šok što su zabilježene rekordne količine padalina. Još više zabrinjava zaključak da će to od sada biti ”normalna pojava”. Slike koje dolaze iz Italije su potresne, ljudi hodaju kroz vodu a na leđima nose starce i djecu. Zatvorene su brojne ceste, pa je otežana i opskrba.

Pod vodom je potopljeno više od pet tisuća farmi sa staklenicima, rasadnicima i stajama. Već sada se procjenjuju štete od nekoliko milijardi eura. Proglašeno je izvanredno stanje, a poplavljeni će biti oslobođeni plaćanja svih poreza. Predsjednik države Sergio Mattaella izrazio je solidarnost s ljudima pogođenim poplavama, istovremeno im obećavajući pomoć.

Teško je i u Sloveniji i Austriji, a dobra je vijest da kiše prestaju, pa narednih dana vjerojatno neće biti novih problema. Prognoze je nezahvalno davati, a već su dosad nastale ogromne štete koje će se morati sanirati godinama. U Sloveniji su se izlile mnoge rijeke, a kritično je oko Maribora, gdje lavine prijete kućama.

Uključila se i vojska, a posebno je teško u općini Šentilj gdje i dalje pada kiša. Kritično je i u Pomurju gdje su poplavljene poljoprivredne površine. Rijeka Mura je u porastu, ali nasipi uz rijeku sprječavaju poplave. Vatrogasci imaju niz intervencija, posebno oko Maribora, Ptuja, Murske Sobote i Novog Mesta. Poplavljene su Pesnica, Ščavnica, Kolpa, Mura. Kiša već danima pada diljem Austrije, a posebno je teško u Štajerskoj.

U četvrti Leibniz vlak je iskočio iz tračnica, a na jugoistoku Austrije, u mjestu Bad Radkersburg, poplavljene su kuće i livade. U nekim dijelovima Austrije bilo je dosta intervencija vatrogasaca, a u Tirolu su brojna klizišta. Uzbuna je dana duž rijeke Dunav, pa u Beču. Nema panike, ali se treba pripremiti Za moguće pogoršanje vremena. U Štajerskoj su obilne kiše izazvale poplave i odrone. Posebno su pogođeni okruzi na jugu i istoku zemlje, u Gamlitzu je klizna padina oštetila zid staračkog doma i moralo se djelomično evakuirati starije ljude.

Fosilna goriva

Meteorolozi nemoćno klimaju glavom, ponekad nemušto obrazlažu da je sve to "normalno”, a u najvećem broju slučajeva nemaju odgovor što se to događa s vremenom.

Pobornici teorija o klimatskim promjenama i zagovornici drastičnih mjera da se to zaustavi tvrde da je sve to posljedica globalnog zatopljenja, a skeptici odgovaraju da za to ne postoje argumenti. Jedni se s drugima prepucavaju na društvenim mrežama, ali činjenica je da znanstvenici nemaju konkretne i precizne odgovore što je s klimom. Mnogi tvrde da će u sljedećem desetljeću zemlja prijeći kritični prag globalnog zagrijavanja, a države će se morati hitno i drastično odreći upotrebe fosilnih goriva.

Upravo je objavljen velik, nov izvještaj o klimi kojeg potpisuju stručnjaci UN-a, Međuvladinog odbora za klimatske promjene koji tvrde da se naš planet mijenja neobičnom brzinom. Raste prosječna temperatura, a ukoliko se nastave koristiti ugljen, nafta i prirodni plin, do prve polovice 2030.-ih temperatura će narasti za 1,5 stupanj. Od početka industrijskog doba zemlja se već zagrijala 1,1 stupanj, a kaos u svijetu ne dopušta brzu prilagodbu zemalja na novonastale situacije.

- Još uvijek postoji posljednja prilika za promjenu kursa. To bi zahtijevalo da se industrijalizirane zemlje odmah udruže kako bi do 2030. godine smanjile stakleničke plinove otprilike na pola, a zatim do ranih 2050-ih potpuno prestale dodavati ugljični dioksid u atmosferu. Kad bi se poduzela ta dva koraka, svijet bi imao oko 50 posto šanse da ograniči zagrijavanje na 1,5 stupnjeva Celzijusa, kaže se u posljednjem izvještaju. Uz to znanstvenici tvrde da ”hodamo, a trebali bi trčati”. Bidenova administracija je odobrila veliki projekt bušenja nafte na Aljasci, pa očito raspoloženje za postupanje prema smjernicama stručnjaka ne postoje.

Do tada se moramo miriti sa činjenicom da u mjesecu svibnju imamo poplave, pijavice koje ruše gradove, strašna nevremena. Ako je za utjehu, svijet s temperaturom višom za 1,5 stupanj i dalje bi imao koraljne grebene i ljetni arktički led, ali ako poraste 2 stupnja, to bi nestalo.

Uklanjanje CO2

- Nije sve izgubljeno ako pređemo granicu od 1,5 stupanj. Ali postoje jasni dokazi da je 1,5 bolje od 1,6, koje je bolje od 1,7, i tako dalje. Poanta je da moramo učiniti sve što možemo kako bismo zagrijavanje držali što nižim, smatra Joeri Rogelj, direktor istraživanja na Institutu Grantham za klimatske promjene i okoliš na Imperial College London.

Autori izvješća također tvrde da promjene koje pokreću potrošači u pogledu prehrane, bacanja hrane i prelaska na transport s niskim udjelom ugljika mogu postići značajna smanjenja emisija iz mnogih sektora.

Na kraju, izvješće isto tako priznaje da će, osim postizanja neto nulte emisije što je prije moguće, biti potrebna velika upotreba tehnologije za uklanjanje ugljičnog dioksida. Znanstvenici kažu da je to realan plan da se temperatura na Zemlji vrati pod kontrolu, a zagrijavanje ispod 1,5 stupnjeva Celzija.

- Znamo što se treba dogoditi, ali dio o uklanjanju ugljika i idejama o hvatanju i skladištenju ugljika ogromna su smetnja. Ipak, mislim da će zagovornici ovih tehnologija reći da je ovo ogroman poziv za ulaganje i uklanjanje ugljika, rekla je Lili Fuhr iz Centra za međunarodno pravo okoliša, koja je nazočila sastanku klimatologa koji se održao prije par mjeseci u Švicarskoj.

Povezane vijesti

• Povijesni sporazum u Parizu za spas planeta od klimatskog sloma
• SAD: Od EPA-e zatraženo da s web stranice ukloni klimatske promjene
• Godina 2017. bit će jedna od najtoplijih