Podaci pokazuju da je američka prodaja oružja saveznicima i partnerima u 2022. godini skočila oko 50 milijardi dolara, što je veliki skok u odnosu na oko 35 milijardi dolara godinu dana ranije
(EPA)
Prodaja svih vrsta naoružanja sve je veća u cijelom svijetu. Ukrajinski rat, kriza oko Tajvana na Dalekom istoku i nemirna situacija na Bliskom i Srednjem istoku nagnala je brojne države i u neplaniranu kupnju, što pokazuju i najnoviji podaci o prodaji oruža. A prodaje se od najsofisticiranijih zrakoplova F35 koji mogu nositi nuklearne rakete do malih protuzračnih sustava, pušaka i streljiva.
Podaci pokazuju da je američka prodaja oružja saveznicima i partnerima u 2022. godini skočila oko 50 milijardi dolara, što je veliki skok u odnosu na oko 35 milijardi dolara godinu dana ranije. State Department odobrio je otprilike 15 milijardi dolara više prodanog oružja u odnosu na 2021. godinu, što prodaju oružja čini jednaku onoj prije pandemije COVID-19, potvrdio je medijima direktor Agencije za obrambenu sigurnosnu suradnju James Hursch. "Mislim da će tijekom sljedeće tri godine biti kontinuiranog povećanja", rekao je Hurcsh, do 30. rujna 2022. godine, kada se završava fiskalna godina. Ruska invazija na Ukrajinu i sukob koji je u tijeku pomogli su potaknuti veću potražnju za američkim oružjem, osobito od strane europskih zemalja koje su se našle u situaciji da trebaju obnoviti vlastite zalihe streljiva ili su počele preispitivati vlastite obrambene potrebe, smatra američki dužnosnik.
Europa je postala najčešće odredište američkih trgovaca oružjem, iako se dosta toga naručuje i nabavlja u vlastitim zemljama. Veliki dio njemačke nabavke oružja – koja će ove godine vrijediti 100 milijardi dolara – bit će narudžbe vlastitoj namjenskoj industriji. Ali, od Amerikanaca se naručuju borbeni zrakoplovi F35 i naoružanje za njih. Pogledamo li što su europske zemlje naručile od SAD-u u posljednja dva mjeseca 2022. godine, doći ćemo do zapanjujućih podataka.
Primjerice, State Department donio je početkom prosinca odluku kojom se odobrava prodaja poljskoj vladi M1A1 Abrams glavnih borbenih tenkova i pripadajuće opreme po procijenjenoj cijeni od 3,75 milijardi dolara. Vlada Poljske zatražila je kupnju 116 M1A1 Abrams glavnih borbenih tenkova; 12 M88A2 HERCULES borbenih vozila za spašavanje, osam M1110 združenih jurišnih mostova, šest zapovjednih vozila M577A3, dvadeset i šest M1152A1 višenamjenskih vozila s kotačima visoke mobilnosti (HMMWV), 26 združenih lakih taktičkih vozila M1279A1 (JLTV); 116 mitraljeza M2 kalibra .50; 232 mitraljeza M240 7,62 mm; šest plinskoturbinskih motora AGT1500 te nekoliko stotina tisuća različitih vrsta streljiva i prateću opremu.
(EPA)
U studenom su Amerikanci finskoj vojsci prodali taktičke projektile u vrijednosti od 323 milijuna dolara. Finska je nekoliko dana kasnije naručila i prijenosne projektile Stinger Man u vrijednosti od 380 milijuna dolara. Radi se o 350 projektila. Neutralna Švicarska kupila je u studenom tri komada protuavionskog sustava Patriot u vrijednosti od 700 milijuna dolara, što uključuje i sedamdesetak raketa za Patriote. Početkom studenog Litva je od Amerikanaca kupila lansere topničko-raketnog sustava M142 visoke mobilnosti (HIMARS) i pripadajuće opreme za cijenu od 495 milijuna dolara. Istodobno, Belgija je od SAD naručila napredne rakete zrak-zrak srednjeg dometa (AMRAAM) i pripadajuće opremu za ukupnu procijenjenu cijenu od 380 milijuna dolara. Posljednjih mjeseci veliki kupci američkog oružja su i Katar, Australija i Tajvan. Poznato je da je Hrvatska, uz borbene zrakoplove Rafale, naručila i francuski protuzračni sustav srednjeg dometa. Naoružavaju se države koje su unutar i izvan NATO saveza. S obzirom na ukrajinski rat, lako je zaključiti da Europa postaje bure baruta.
Početkom prosinca 2022. stockholmski institut SIPRI, koji je najveći autoritet kada je riječ o trgovini oružjem, objavio je podatke o prodaji oružja za 2021. godinu. Dakle, za godinu prije ruske invazije Ukrajine, u kojoj je prodaja oružja porasla za 1,9 posto, odnosno na 592 milijarde dolara. SIPRI prati podatke o stotinu najvećih tvrki za prooizvodnju oružja u svijetu. Institut je zabilježio da prodaja oružja raste već sedam godina zaredom, iako je u pandemijskim godinama bila smanjena s 3,7 na 1,1 posto.
Ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. povećala je izazove u opskrbnom lancu za tvrtke koje se bave proizvodnjom oružja, ne samo zato što je Rusija glavni dobavljač sirovina koje se koriste u proizvodnji oružja. To bi moglo omesti tekuće napore u Sjedinjenim Državama i Europi da ojačaju svoje oružane snage i popune svoje zalihe nakon slanja streljiva i druge opreme vrijedne milijarde dolara u Ukrajinu, objašnjavaju u SIPRI-iju.
"Ako se poremećaji u opskrbnom lancu nastave, moglo bi potrajati nekoliko godina da neki od glavnih proizvođača oružja zadovolje novu potražnju stvorenu ratom u Ukrajini", rekao je dr. Diego Lopes da Silva, viši istraživač u SIPRI-ju.
Izvješća pokazuju i da ruske tvrtke povećavaju proizvodnju zbog rata, uz poteškoće s pristupom poluvodičima. Na njih također utječu sankcije povezane s ratom. Na primjer, ruska tvrtka Almaz-Antey kaže da nije bila u mogućnosti primiti plaćanja za neke od svojih izvoznih isporuka oružja.
Američke tvrtke dominiraju među 100 najvećih trgovaca oružjem, ali prodaja je bila u padu sve donedavno. Prodaja oružja 40 američkih tvrtki na popisu stotinu najvećih iznosila je ukupno 299 milijardi dolara u 2021. Sjeverna Amerika bila je jedina regija koja je zabilježila pad prodaje oružja u usporedbi s 2020. Realni pad od 0,8 posto djelomično je posljedica visoke inflacije u ekonomiji SAD-a tijekom 2021. Doduše, rat u Ukrajini i velike narudžbe iz cijelog svijeta ponovno su uzdigle američke vojnu industriju.
U 2021. godini 27 kompanija s liste 100 najvećih nalazilo se u Europi. Njihova prodaja kombiniranog oružja porasla je za 4,2 posto u usporedbi s 2020., dosegnuvši 123 milijarde dolara.
"Većina europskih tvrtki specijaliziranih za vojno zrakoplovstvo izvijestila je o gubicima za 2021., za koje su okrivili poremećaje u opskrbnom lancu", rekao je Lorenzo Scarazzato, istraživač SIPRI programa za vojne izdatke i proizvodnju oružja.
Dassault Aviation Group ne osjeća trend pada potražnje u sektoru vojnog zrakoplovstva. Zahvaljujući isporukama 25 borbenih zrakoplova Rafale, među kojima su i budući hrvatski borbeni zrakoplovi, tvrtka bilježi rast porast prodaje oružja od čak 6,3 milijarde dolara u 2021. Kineske tvrtke pak pokreću brzi rast prodaje oružja u Aziji. Kombinirana prodaja oružja 21 tvrtke u Aziji i Oceaniji uključenih u Top 100 listu dosegla je 136 milijardi dolara u 2021., što je 5,8 posto više nego 2020. Osam kineskih tvrtki za proizvodnju oružja na popisu imalo je ukupnu prodaju oružja od 109 milijardi dolara, što je 6,3 postotno povećanje.
(EPA)
"Došlo je do vala konsolidacije u kineskoj industriji oružja od sredine 2010-ih", rekao je Xiao Liang, istraživač SIPRI programa za vojnu potrošnju i proizvodnju oružja. Prodaja oružja četiri južnokorejske tvrtke koje se nalaze na Top 100 listi porasla je za 3,6 posto u usporedbi s 2020., dosegnuvši 7,2 milijarde dolara. Tome je uvelike pridonijelo povećanje prodaje oružja Hanwha Aerospacea od 7,6 posto, na 2,6 milijardi dolara. Zanimljivo je da je Poljska, u nedostatku vremena da kupi američke borbene zrakoplove, još u srpnju 2022. godine od Južne Koreje kupila 48 aviona FA-50, 180 tenkova K2 Black Panther i haubica K9.
Kombinirana prodaja oružja četiri južnokorejske tvrtke u Top 100 porasla je za 3,6 posto u usporedbi s 2020., dosegnuvši 7,2 milijarde dolara. Tome je uvelike pridonijelo povećanje prodaje oružja Hanwha Aerospacea od 7,6 posto, na 2,6 milijardi dolara. Očekuje se da će Hanwhina prodaja oružja značajno porasti u nadolazećim godinama. I Rusi prodaju oružje širom planete. Šest ruskih tvrtki uključeno je u Top 100 listu za 2021. Njihova prodaja oružja iznosila je ukupno 17,8 milijardi dolara. Bilo je znakova da je stagnacija raširena u ruskoj industriji oružja. Povećanje u prodaji oružja ostvarile su i tvrtke sa sjedištem na Bliskom istoku i Japanu, dok se na listi za 2021. godinu prvi puta pojavila i tajvanska tvrtka specijalizirana za projektile i vojnu elektroniku.
Ruska invazija na Ukrajinu samo je povećala potražnju za naoružanjem, posebice u Europi. Pretpostavlja se da će se u 2023. godini na oružje potrošiti najmanje tisuću milijardi američkih dolara.