Čelnici crnogorskih parlamentarnih stranaka ni na drugom susretu nisu uspjeli postići dogovor koji bi vodio rješavanju političke krize u toj zemlji, priopćila je u petak predsjednica crnogorske skupštine Danijela Đurović.

Đurović je, nakon sastanka koji je sama inicirala, istaknula da čelnici stranaka nisu prlbližili stavove ni u jednom od tri pitanja koja dijele vlast i oporbu, a to su izbor sudaca Ustavnog suda, povlačanje zakona o predsjedniku, te raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora.  

“Nažalost nismo postigli dogovor ni o jednom pitanju. Apeliram na sve da smognu snage i odgovornosti kako bismo došli do nekog rješenja o pitanju Ustavnog suda i ostalih pitanja važnih za građane”, kazala je Đurović nakon sastanka, istaknuvši da je spremna organizirati i sljedeći sastanak.

Ali ako će se to svesti na nabrajanje problema, a da svi ostanu ukopani u svojim rovovima, ne vidim onda svrhu tih sastanaka, rekla je dodajući da 'najtvrđe' stavove ima oporba a da je vlast nudila neka kompromisna rješenja.

Ovo je drugi neuspješan sastanak vlasti i oporbe, nakon što je prvi prošlog tjedna propao zbog nedolaska predsjednika Crne Gore i oporbene Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, koji je tada poslao potpredsjednika stranke Ivana Vukovića, što nije bilo prihvatljivo prosrpskom Demokratskom frontu čiji su čelnici napustili taj sastanak.   

U četvrtak navečer nekoliko tisuća građana, koje je podržala oporba predvođena Đukanovićevim DPS-om, ponovilo je zahtjeve s prethodno prosvjeda - raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora, povlačenje zakona o predsjedniku, te izbor sudaca Ustavnog suda. 

Crnu Goru trenutno vodi tehnička vlada Dritana Abazovića, koja je podršku Đukanovićevog DPS-a izgubila nakon što je odučila potpisati temeljni ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom u kolovozu, a kojim je, kako su ih optuživali, crnogorsko kulturno-povijesno nasljeđe prepisano SPC-u. 

Abazović je nakon pada njegove vlade uspio dogovoriti novu parlamentarnu većinu s prosrpskom Demokratskom frontom te Demokratima bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića. Za novog premijera Đukanoviću su predložili nekadašnjeg diplomata iz vremena Slobodana Miloševića – Miodraga Lekića.   

Đukanović je odbio taj prijedlog ustvrdivši da "nije dobio uvjeravanja da Lekić ima podršku većine u parlamentu“. To je bio razlog da prošlog tjedna nova većina pokrene i usvoji izmjene zakona o predsjedniku Crne Gore, kojim bi primorali Đukanovića da Lekiću povjeri mandat.

Usvajanje tog zakona u parlamentu, od strane Abazovićeve koalicije „Crno na bijelo“ te zastupnika DF-a i Demokrata, osudila je crnogorska i međunarodna javnost ocijenivši ga neustavnim.

Đukanović je odbio potpoisati izmjene zakona i vratio ga je parlamentu na ponovno odučivanje. No ako bude ponovo usvojen on će ga, prema crnogorskom ustavu, morati potpisati. 

Ustavnost tog zakona Ustavni sud ne može ocijeniti jer je u njemu trenutno svega troje od sedmoro sudaca. Ostalih četvoro otišli su po sili zakona u mirovinu, a zastupnici u parlamentu nisu se uspjeli dogovoriti i osigurati dvotrećinsku većinu za izbor novih. 

Povezane vijesti

• Karamarko: Najbolje je da odemo i ja i premijer i Petrov
• Završena talačka kriza u kuglani u Nuneatonu, otmičar priveden
• EU projekt za operativnije rješavanje kriznih situacija na moru