Paškvalin: Sportska borilišta nisu mjesta zabave i provoda

(Hina/EPA)

Legendarni hrvatski vaterpolist, a sada predsjednik stalnog radnog tijela Lice i naličje vrhunskog sporta pri Društvu sportaša veterana i rekreativaca, Tomislav Paškvalin istaknuo je kako "sportska borilišta nisu mjesta zabave i provoda".

"Sportašima ne trebaju redari i inspekcije koje će kontrolirati provođenja dogovorenih mjera jer upravo su disciplina i samodisciplina ono zbog čega i jesu toliko uspješni na borilištima širom svijeta," poručio je Paškvalin u objavi na stranici Društva sportaša veterana i rekreativaca.

Paškvalin je naglasio kako je virus COVID-19 velika prijetnja čovječanstvu, koja naročito ugrožava one kojima je imunitet iz raznih razloga smanjen i sve dok cjepivo ne bude svima dostupno COVID-19 će u velikoj mjeri utjecati na naše živote.

"No, i tjelesna aktivnost, koju jedan dio populacije upražnjava kroz sport i rekreaciju, “cjepivo” je koje svi zdravstveni stručnjaci preporučuju za kvalitetno očuvanje imunološkog sustava u organizmu," dodao je.

"Uspješnost tog “cjepiva” mjerljiva je u državama kroz njihove zdravstvene bilance. Postoje jasni podaci koji ukazuju kakve pozitivne zdravstvene rezultate imaju zemlje kod čijih građana postoji svijest o važnosti tjelesne aktivnosti po njihovo zdravlje. Osim toga, svakog dana slušamo izjave eminentnih psihijatara i psihologa o mentalnim posljedicama koje je donijelo “novo normalno” i što sve možemo očekivati u nadolazećem vremenu."

Vlasnik dviju zlatnih olimpijskih medalja u vaterpolu iz Los Angelesa (1984) i Seoula (1988), te svjetski prvak iz Madrida (1986) smatra kako su sportaši i rekreativci uzoran i vrlo discipliniran dio populacije jer su njima tjelesna aktivnost i sport način života i da bi im uvažavajući sve epidemiološke mjere trebalo omogućiti normalno treniranje u njihovim sportskim objektima.

"Uloga sporta nam je sada bitnija nego ikada. Zahvaljujući sportu prepoznatljivi smo u svijetu, u zadnje vrijeme puno govorimo i o njegovim gospodarskim efektima mjerljivima kroz udio u BDP-u, kao i to da u sport treba više ulagati. Pa, zašto onda ne koristimo njegovu ulogu u poboljšanju zdravlja nacije? Zašto omogućavanjem normalne sportske aktivnosti ne preveniramo posljedice koje će iza sebe ostaviti pandemija koronavirusa? Zašto nam sportska infrastruktura zjapi prazna?," pita se Paškvalin.

"Kineziolozi, treneri i medicinska struka u sustavu sporta školovani su i razumni ljudi koji s epidemiolozima mogu pronaći zajednički jezik i omogućiti nastavak sportske aktivnosti u Hrvatskoj. Dvorane i sportska borilišta nisu mjesta zabave i provoda, već mjesta rada, reda i discipline," istaknuo je.