Presuđeno da je Škibolin zakon ništetan: Pada zakon koji je spriječio 200 ovrha

Sud EU-a je utvrdio da je Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom protivan određenim odredbama prava EU-a, priopćilo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, navodeći da se radi o presudi tog suda od 14. veljače 2019., dakle jučer, u predmetu C-630/17 Anica Milivojević/Raiffeisenbank St. Stefan-Jagerberg-Wolfsberg eGen.

- Presude Suda EU-a obvezujuće su za sve države članice, njihova tijela državne uprave, kao i nacionalne sudove koji po njima trebaju postupati. Slijedom navedenog nadležna ministarstva detaljno će proučiti pravne argumente presude Suda EU-a i razmotriti potrebu za poduzimanjem daljnjih radnji - navodi se u priopćenju Ministarstva.

Poziv na reakciju

Riječ je o tzv. Škibolinom zakonu koji je zaštitio dužnike od ugovora koje su sklapali s Raiffeisen kreditnim zadrugama, a mišljenje Europskog suda nikako mu ne ide u prilog, odnosno ocijenjeno je da je ništetan, protivan pravu EU-a. Kako tumači resorno Ministarstvo, obvezan je za sve članice EU-a, pa je za očekivati da će utjecati na buduću sudsku praksu, a i pitanje je što će se još događati na domaćem terenu, budući da je temeljem tog zakona već doneseno niz nepravomoćnih i poneka pravomoćna presuda koje idu u korist dužnika, ljudi koji su uzimali kredite od posrednika koji nisu bili registrirani u RH, svoje kuće stavljali pod hipoteke i slično. "Otac" tog zakona je saborski zastupnik Marin Škibola, koji kaže da se "radi o pokušaju interesnih grupacija da sruše jedan zakon koji dokazano pomaže hrvatskim građanima koji su bili zaduženi kod neovlaštenih vjerovnika". On je i s jučerašnje konferencije za novinare Vladu pozvao da promptno reagira na presudu Suda EU-a prema kojoj je njegov Zakon o ništetnosti, koji je ugovore o kreditu s austrijskim RBA zadrugama proglasio ništetnim, protivan pravu Europske unije ako se ne primjenjuje i na hrvatske vjerovnike, što je ocijenio "sramotnom presudom".

- Europski sud poziva se na diskriminaciju stranih vjerovnika, ali o tome ne možemo govoriti ako se radilo o subjektima koji posluju nezakonito. Mi tim zakonom nismo nikog diskriminirali, nego sankcionirali. Ako treba, sada naknadno možemo dodati da se on odnosi i na domaće neovlaštene vjerovnike, i to će biti moj prijedlog Vladi. Sigurno nećemo odustati - kaže Škibola, dodajući da Ustavni sud u ožujku odlučuje o ustavnosti tog zakona. Znakovito je, veli, da se čekala presuda Europskog suda, no ipak se radi o jednom konkretnom predmetu. Kaže da je po tom zakonu doneseno 200-tinjak nepravomoćnih presuda o ništetnosti tih ugovora, neke pravomoćne, ali najvažnije je, napominje, da je provedeno više od 200 odgoda ovrhi.

Loše napisan

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je jučer da će se nakon analize presude Suda Europske unije vezane za tzv. lex Škibola vidjeti eventualni daljnji koraci.

- Analizirat će se ta presuda i temeljem toga će se vidjeti koji će biti eventualni daljnji koraci - rekao je Marić novinarima, upitan imaju li "plan B". Na napomenu kako ljudi očekuju konkretne poteze, ministar je ponovio da tek moraju vidjeti što i kako unutra piše. Dodao je kako misli da će uskoro objaviti na tu temu kratko priopćenje. Novinarima je također odgovorio da nije pravnik pa ne zna pravne alate ni postoji li mogućnost za žalbu. Upitan treba li netko odgovarati zbog tog zakona jer je loše napisan, a izglasan je kako bi "prošao" drugi zakon, ministar je rekao da cijeli taj kontekst priče nije tako lijep.

- Vi znate da cijelo vrijeme imamo problematiku švicarskog franka i blokiranih, puno je takvih stvari bilo, i onda normalno kad nešto trebate rješavati na ovaj ili onaj način, da se postavljaju pitanja. Sjećate se za blokirane, proteklih tjedana pričamo o tome je li trebalo uvesti socijalne kriterije, o tome smo razgovarali i razmišljali, a jedini i glavni razlog zašto se nije uveo jest zato što bi to zakočilo kompletnu provedbu - rekao je Marić. (Aneli DRAGOJEVIĆ MIJATOVIĆ)