zajam Međunarodne banke

Potres, epidemija ili nešto treće: Hrvatska u slučaju katastrofe može računati na 100 milijuna eura

| Autor: Hina
(Snimio Slaven Branislav Babić / Pixsell)

(Snimio Slaven Branislav Babić / Pixsell)


Hrvatska će u slučaju potresa ili neke druge nepogode moći računati na 100 milijuna eura zajma od Međunarodne banke za obnovu i razvoj, što je predviđeno Ugovorom o zajmu, rekao je u utorak državni tajnik Stipe Župan, a oporba isticala da bi Hrvatska trebala imati vlastiti fond za slučaj katastrofa.

''Ovo je instrument za koji se nadam da ga nećemo nikada koristiti jer ako bi ga koristili, to bi značilo da se dogodio potres, epidemija ili nešto treće'', kazao je u Hrvatskom saboru državni tajnik u Ministarstvu financija Stipe Župan.

Na dnevnom redu Sabora je Konačni prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) za razvojne politike za pripravnost i otpornost na katastrofe, s opcijom odgode povlačenja sredstava.

Riječ je o ugovoru kojim je Vlada s IBRD-om dogovorila zajam od 100 milijuna eura koji će biti isplaćen u slučaju prirodnih nepogoda, katastrofa ili epidemije zaraznih bolesti. Rok otplate je sedam godina, uz pet godina počeka.

''Zajam predstavlja mehanizam financiranja u izvanrednim situacijama koji omogućuje dopunu proračunskih rezervi i povećanje fiskalne otpornosti u slučaju velikih katastrofa'', dodao je Župan.

Prijedlog zakona o ugovoru s IBRD-om podržava i saborska oporba. Zajam omogućuje brzu reakciju države u kriznim situacijama te daje sigurnosnu mrežu u trenutku kada su troškovi najveći, naglasio je SDP-ov Boris Piližota.

''Ovdje se radi o jednom specifičnom modelu zaduženja - država uzima kredit, ali ne za konkretan projekt nego za potencijalnu buduću katastrofu. Drugim riječima, zadužujemo se unaprijed za nešto što će se dogoditi, a možda i neće. To je legitimna financijska strategija, ali građanima treba reći da ovo nije razvojni projekt'', poručio je.

Uz to, Piližota ističe da bi Hrvatska trebala imati vlastiti sustav koji bi osigurao financijska sredstva u slučaju katastrofa i prirodnih nepogoda.

''Često se Vlada hvali da imamo stabilne javne financije. Zašto mi nemamo transparentan fond za krizne situacije? Zašto se za takve stvari moramo osloniti na međunarodne kredite?'' upitao je.

Isto je pitanje postavio i Mostov Ante Kujundžić. ''Zašto nemamo jedan oblik nacionalnog fonda kojeg bi punili kroz godine, za određeni oblik katastrofa?''

U tom bi slučaju hrvatska vlada sama odlučivala o uvjetima isplate, a ne netko drugi, što je ujedno i pitanje suvereniteta, poručio je zastupnik Mosta.

Zastupnik HDZ-a Stipan Šašlin naglasio je da Ugovor o zajmu jača institucionalne kapacitete, kao i financijsku otpornost poduzeća i kućanstava.

''Također, on obuhvaća reforme u sektoru osiguranja i socijalne zaštite radi jačanja kapaciteta za suočavanje s posljedicama katastrofa i klimatskih promjena te za brži oporavak od istih'', kazao je.

Međunarodna banka za obnovu i razvoj sudjelovala je u provođenju brojnih reformi u Hrvatskoj, napomenuo je HDZ-ov Marin Piletić.

''U posljednjih deset godina broj osoba u teškoj materijalnoj deprivaciji pao je s 12,6 posto, koliko ih je ostavila SDP-ova vlada, na 2 posto u 2025.'', rekao je.

Piletić je ustvrdio i da siromaštvo u gradu Zagrebu raste, za razliku od ostatka Hrvatske, na što je reagirala zastupnica Dalija Orešković. Pritom je spomenula istrage koje se vode u više sportskih saveza.

''Bivši ministar Piletić koji je zakinuo osobe s invaliditetom za inkluzivni dodatak zadnji je koji bi imao pravo reći da u Hrvatskoj raste siromaštvo. Ako je raslo, raslo je vašom krivnjom, a ne Grada Zagreba koji je zadnji bastion otpora. Vezano za korupcijske afere u brojnim sportskim savezima, jednome od njih na čelu je bio resorni ministar Ćorić, što kanite poduzeti?''

''Koliko sam informiran, nadležne institucije provede izvide pa ćemo vidjeti o čemu se tu radi. Naravno da je sustav javnih financija zaštićen, što potvrđuju ocjene uglednih financijskih međunarodnih institucija'', odgovorio je državni tajnik.

''Zadnja koja bi trebala govoriti o moralu u Hrvatskom saboru je Dalija Orešković. Vi ste izabrani na listi SDP-a, stranke koja 36 godina sustavno pljačka državnu imovinu. DORH podiže kaznene prijave i lišava ih imovine koju su '90-ih sustavno opljačkali. Vi ste na pljačkaškoj listi izabrani u Sabor'', rekao joj je zastupnik Piletić.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twitter







Trenutno na cestama