MLADE DANAS NIJE STRAH NI RODITELJA, NI PROFESORA, NI POLICIJE Gržeta: Klinci od 14, 15 godina počinju s kanabisom, a već u 19. godini postaju ovisnici

(M. MIJOŠEK)

Imali smo nedavno situaciju u jednoj porečkoj školi. Detektirali smo klince koji su među sobom dijelili drogu. Tada su profesori počeli malo više kontrolirati djecu, pa su se ovi izmakli u neku šumicu. Razgovaralo se s roditeljima i oni su načelno za borbu protiv droge, ali ništa konkretno nisu poduzeli. Nama se roditelji obično javljaju kada je priča već uzela maha. A tada dolazi do suda, kažnjavanja, osude društva…

Nakon apela pulskih roditelja kojim, da bi spasili djecu, traže da se s pulskih ulica makne droga razgovarali smo s Valterom Gržetom, voditeljem službe organiziranog kriminaliteta Policijske uprave istarske. Budući da je iz razgovora s roditeljima, ali i srednjoškolcima, očito da je droga u Puli lako i svugdje dostupna, pa i u školama, zanimalo nas je što policija čini i što još može učiniti da se tom problemu stane na kraj.

- Mi kroz naše programe prevencije nudimo školama posjet edukatora ne samo o problemima ovisnosti već i o trgovini ljudima jer sve veći broj mladih odlazi u inozemstvo i ondje svašta doživljavaju. Međutim, kada se organiziraju predavanja namijenjena roditeljima srednjoškolaca mi nemamo publike. Na tim se predavanjima pojave tek dva, tri roditelja, što je vrlo žalosno. Problem postoji, ali kao da te roditelje nije briga, veli Gržeta, a na pitanje na koji način bi se moglo kontrolirati srednjoškolce veli: "za početak recite djeci da izvrnu džepove. Provjerite što imaju kod sebe". Imali smo nedavno situaciju u jednoj porečkoj školi. Detektirali smo klince koji su među sobom dijelili drogu, nije se radilo o klasičnoj preprodaji. S obzirom da je u pitanju škola ne možeš kao policajac upasti pa pretresati djecu. Tada su profesori počeli malo više kontrolirati djecu pa su se izmakli u neku šumicu gdje smo mi onda slali policajce. Razgovaralo se s roditeljima i oni su načelno za borbu protiv droge, ali ništa konkretno nisu poduzeli. Roditeljima smo sugerirali da se skupe pa odu do te djece i pitaju ih što ondje rade i izvade sve iz džepova… Nama se roditelji obično javljaju kada je priča već uzela maha. A tada to dolazi do suda, kažnjavanja, uključivanja Centra za prevenciju, a onda sve to nailazi i na osudu društva…

Osvježivači

- Nedavno istraživanje je pokazalo da je u Hrvatskoj čak 17,6 posto učenika prvih i drugih razreda srednje škole barem jednom probalo kanabis. U Puli među srednjoškolcima najviše nailazimo na kanabis i speed, odnosno razne njegove podvrste. Najveći problem su nam sintetski kanabinoidi, osvježivači prostora koji su bili u legalnoj prodaji pa bi ih srednjoškolci kupovali po 3 ili 4 grama za 80 kuna. Konzumacija tih osvježivača jednaka je teškom trovanju sredstvima za čišćenje. Od te su kemije djeca bila potpuno izvan sebe. Nakon što je u posljednje dvije godine u Osijeku i Zagrebu od tih osvježivača umrlo nekoliko mladih ljudi, ove smo godine proveli akciju kojom smo definitivno stali na kraj legalnoj prodaji ove droge. No ista je stvar i sa sintetskim speedom. Danas je speed mnogo drugačiji od onog od prije 20 godina. Internet je djeci omogućio da u svakom trenutku dođu do bilo koje informacije pa su tako nakon malo guglanja došli i do recepture za spravljanje speeda na bazi gnojiva za cvijeće koje nabavljaju iz Kine. U Puli smo imali neke naznake da postoji jedan takav laboratorij, ali nismo ga otkrili. Dakle, pulski srednjoškolci, prema onome što doznajemo kroz kriminalistička istraživanja, uglavnom konzumiraju marihuanu i speed. Za kokain ipak još nemaju novaca, no njega povremeno nađemo kod studenata. Cijena kanabisa je, nakon posljednjih većih zapljena po Hrvatskoj, narasla pa se jedan gram u Puli prodaje za 80 do 100 kuna. Za gram speeda plaća se najmanje 80 kuna, a cijena mu raste u vrijeme održavanja glazbenih festivala. S tim festivalima u Pulu i Istru došle su nam razne vrste droga za koje nitko nikada nije čuo. Pojavili su se tako ketamin i MDMA i razne druge vrste droga za koje ni naši vještaci nisu uspjeli utvrditi od čega su sve sazdane. Naša se mladež u Istri na to navlačila, a da primjerice u Zagrebu, mnogo većem gradu, nitko za to nije ni čuo. Ono što je problem jest da posjetioci tih festivala, uglavnom stranci iskonzumiraju što im se nudi i to uglavnom dolazi iz Britanije. No, oni odlaze, a nama ovdje ostaje droga koju nisu stigli potrošiti i koju uzimaju naši mladi ljudi, kaže Gržeta.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU