Bol u prsima jedan je od najčešćih razloga zbog kojih pacijenti potraže pomoć u kardiološkoj ambulanti, a upravo se s takvim simptomima svakodnevno susreće Mira Pavlović Rakić, dr. med., specijalistica kardiologije iz Croatia Poliklinike u Puli, ističući kako je pravovremeno reagiranje ključno za smanjenje rizika od ozbiljnih komplikacija.

"Najvažnije je da pacijenti ne ignoriraju simptome, osobito ako se ponavljaju ili se pojavljuju pri naporu. Svaka nova ili neuobičajena bol u prsima zaslužuje kardiološku obradu", naglašava dr. Pavlović Rakić. Prema njezinim riječima, najčešći uzroci srčane boli su bolesti koronarnih arterija, bolesti srčanih zalistaka te perikarditis, upala srčane ovojnice. "Pacijente najviše zabrine kada osjete stezanje u prsima koje se širi u ruku, vrat ili čeljust. To je tipična anginozna bol, koja se pogoršava naporom i popušta nakon odmora ili uzimanja terapije. Takvi simptomi nikada se ne bi smjeli ignorirati", pojašnjava.

(Promo)

Ipak, brojne boli u prsima nemaju srčano podrijetlo. Mišićno-koštana bol, probavne tegobe, bolesti pluća ili izrazito visoka razina stresa mogu stvoriti osjećaj stezanja i nelagode. "Pacijente često iznenadi kada im objasnim da i anksioznost može uzrokovati vrlo sličan osjećaj pritiska u prsima. Ali dok ne isključimo srčanu bolest, ne možemo pretpostavljati", dodaje dr. Pavlović Rakić. 

Kako izgleda kardiološka obrada?

Procjena pacijenta uvijek započinje detaljnim razgovorom i opisom karakteristika boli: gdje se javlja, koliko traje, o čemu ovisi i što je pojačava ili smanjuje. Nakon toga slijedi fizikalni pregled te osnovne i ciljane pretrage. "EKG je apsolutna početna pretraga kod svakog pacijenta s bolovima u prsima. Uz to, gotovo uvijek radimo laboratorijske nalaze i UZV srca u žurnijem terminu", objašnjava dr. Pavlović Rakić.

Ovisno o simptomima i procjeni rizika, pacijenti se dalje upućuju na Holter EKG, ergometriju, RTG srca i pluća, a u posebnim slučajevima i na CT koronarografiju ili invazivnu koronarografiju. "Pacijenti koji imaju vjerojatnost koronarne bolesti i simptomatiku koja ne reagira na terapiju, upućuju se odmah na koronarografiju. Kod ostalih biramo neinvazivne metode koje daju vrlo jasnu procjenu stanja koronarnih arterija", dodaje specijalistica kardiologije.

Ističe i važnost posebno rizičnih skupina. "Dijabetičari često imaju vrlo blage ili čak nikakve simptome. Zato je nužno da se ne oslanjaju na subjektivan osjećaj i da redovito dolaze na kardiološke kontrole."

Kada potražiti hitnu pomoć?

Postoje situacije u kojima se kod boli u prsima ne smije čekati ni odgađati pregled. Bol koja u mirovanju traje dulje od 20 minuta, javlja se sve učestalije ili se pogoršava već pri minimalnom naporu, može upućivati na nestabilnu anginu pektoris i zahtijeva hitnu reakciju. "Ako se uz bol javljaju i kratak dah, mučnina, povraćanje, nesvjestica ili hladan znoj, riječ je o hitnom stanju i potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć", naglašava dr. Pavlović Rakić.

Posebno opasno, iako rjeđe stanje, jest disekcija aorte koja se manifestira kao iznenadna, snažna, razarajuća bol u prsima ili leđima. "To je jedno od najurgentnijih stanja u medicini i pacijent mora reagirati odmah, bez odgode", dodaje liječnica. 

Kako čuvati zdravlje srca?

Prevencija je jedan od ključnih stupova moderne kardiologije, a dr. Pavlović Rakić ističe kako pravilna edukacija pacijenata ima velik utjecaj na njihovo dugoročno zdravlje. "Kada pacijenti razumiju svoje simptome i čimbenike rizika, donose bolje odluke, pravodobno reagiraju i time izravno smanjuju rizik od komplikacija. To se odmah odražava na kvalitetu života", naglašava.

Temeljem dosadašnjih smjernica preporučuje se mediteranski način prehrane, povećanje tjelesne aktivnosti na barem 150 minuta tjedno, održavanje zdrave tjelesne težine te potpuni prestanak pušenja. "Samo prestankom pušenja rizik iznenadne srčane smrti smanjuje se za čak 36 % u odnosu na osobe koje nastavljaju pušiti. To je podatak koji vrijedi zapamtiti", ističe dr. Pavlović Rakić.

Važno je i redovito kontrolirati krvni tlak, na vrijeme liječiti povišeni LDL kolesterol te posvetiti pažnju kvaliteti sna, osobito kod osoba sa sumnjom na sleep apneju koja dodatno opterećuje srce. Kako objašnjava dr. Pavlović Rakić, emocionalni stres također ima jak utjecaj na kardiovaskularni sustav: "Srce je iznimno osjetljivo na stres. U današnjem ritmu života stres ne možemo eliminirati, ali možemo naučiti kako ga smanjiti i kako se nositi s njime na zdrav način." 

(Promo)

Posebna pogodnost za pacijente 

Povodom 20 godina poslovanja Croatia Poliklinike, svim pacijentima je omogućen poseban popust od 20 % na odabrane preventivne specijalističke preglede i dijagnostičke pretrage. Sve detalje moguće je provjeriti na službenim stranicama Croatia Poliklinike.

Povezane vijesti

• DRUŠTVENI STANDARD Prošle i ove godine pokrenuta izgradnja cestovne infrastrukture vrijedne 1,5 milijardi kuna
• Veliki vodič o mamografiji: Kako se pripremiti i što izbjegavati prije pregleda