Prvi veliki politički potez koji će utjecati na europsku i svjetsku politiku u 2021. godini povukla je njemačka kancelarka Angela Merkel. Najavom da se neće kandidirati na slijedećim saveznim izborima, kancelarka je potvrdila da se povlači iz politike te da vođenje stranke CDU, a možda i Njemačke pobjede li na parlamentarnim izborima, prepušta svom nasljedniku, ma tko on bio. Već je, dakle, početkom siječnja jasno da će političku 2021. u svijetu obilježiti jedan dolazak – Josepha Bidena na čelo SAD-a 20. siječnja i odlazak, negdje u jesen, Angele Merkel s trona najutjecajnije europske političarke ovog stoljeća.

Iako ta vijest nije bila neočekivana, o odlasku Angele Merkel govori se od 2018., izazvala je golemu pozornost u Njemačkoj, ali i u cijeloj Europskoj uniji i šire u svijetu. Njezin je novogodišnji govor pratilo rekordnih devet milijuna televizijskih gledatelja u Njemačkoj, što je dokaz popularnosti koju je imao malo koji njemački kancelar, a i europski političar općenito. Merkel je u govoru potvrdila da se više neće natjecati za funkcije u politici, odnosno da neće izaći na izbore, što Njemačku i njezine vodeće političke stranke, prije svega CDU i sestrinski CSU, stavlja u položaj preslagivanja i traženja novog vodstva, a uz to bi trebali steći povjerenje građana naveliko pogođenih pandemijom koronavirusa, koja je u Njemačkoj uzela tisuće života i uništila brojne egzistencije. Stoga se već danas i u CDU-u i u bavarskom CSU-u, kao i opozicijskim strankama poput SPD-a, Zelenih i stranaka ljevice i desnice, spremaju na parlamentarne izbore zakazane za 26. rujna jer se doima da će oni doista promijeniti političko lice Njemačke.

U praksi, promijenit će se već to da više neće biti Angele Merkel, liderice kojoj su Nijemci vjerovali i koja je svoje sposobnosti pokazala i kroz nedavno njemačko predsjedanje Europskom unijom. Prema trenutnom stranačkom rejtingu, unija demokršćanskih stranaka CDU/CSU ima šanse ostati najbrojnija u Bundestagu, saveznom parlamentu, ali pitanje je hoće li broj mandata biti dovoljan za njihovu koalicijsku vlast. Moguće je da hoće, barem prema pisanju njemačkih medija. Vođenje zemlje kroz koronakrizu Nijemci, posebice zbog uspješnog suzbijanja pandemije na proljeće, doživljavaju kao veliki uspjeh vlade Angele Merkel.

Uz nju, popularnost su stekli i ministar zdravstva Jens Spahn i premijer Bavarske i predsjednik CSU-a Markus Soeder. Kako javlja medijska platforma Deutsche Welle, CDU bi po posljednjim istraživanjima rejtinga političkih stranaka izabralo 37 posto glasača, oko pet posto više nego na izborima 2017. Ali, to nije dovoljno za opstanak postojeće velike koalicije sa SPD-om jer je socijaldemokratima značajno pala popularnost. SPD dobiva oko 15 posto glasova, pet posto manje nego prije četiri godine, ali predsjednik te stranke i njemački vicekancelar Olaf Scholz ipak najavljuje da bi on mogao zamijeniti Angelu Merkel nakon izbora.

Želi li SPD dijeliti vlast s demokršćanima trebat će, procjenjuju analitičari, nadmašiti stranku Zeleni koja dobiva više od 20 posto glasova i koja bi ih mogla zamijeniti u mogućoj postizbornoj koaliciji. Ili barem sudjelovati u njoj kao manji partner.

Ambicije Zelenih i dvoje vodećih političara te stranke, Annalene Baerbock i Robert Habecka, idu čak i do kancelarske kancelarije, ali realnije je da bi, podbaci li SPD, mogli ući u vladu kao koalicijski partner demokršćanima. To ne bi bilo nemoguće jer u više njemačkih saveznih pokrajina crno-zelena koalicija izvrsno funkcionira već godinama. Uz SPD i Zelene, za lijeve glasače bori se i stranka Ljevica, nasljednica SED-a, političke stranke koja je pak nasljednica režimske komunističke stranke iz nekadašnje Demokratske Republike Njemačke, DDR-a.

Nasljednik Angele Merkel na mjestu kancelara, ostvare li se izborne predikcije, neće biti lako postavljen, kao ni neka buduća koalicija sa Zelenima koji iznimno idu na živce konzervativnom krilu CDU-a. Naime, na unutarstranačkim izborima u Kršćansko-demokratskoj uniji (CDU) najveće šanse za pobjedu ima konzervativac Friedrich Merz, koji se protivi liberalnoj politici Angele Merkel. U igri su još premijer savezne pokrajine Sjeverna Rajna – Vestfalija Armin Laschet i stručnjak za vanjsku politiku Norbert Roettgen. Istraživanja javnog mnijenja veliku prednost daju Merzu. Zapažena je recentna Merzova izjava da on kao kancelar ne bi 2015. pustio milijun imigranata u Njemačku.

Doduše, u koaliciji CDU/CSU sve bolji rejting i rastuće šanse za novog kacelara ima premijer Bavarske i predsjednik Kršćansko-socijalne unije (CSU) Markus Soeder. I on je udaljen od liberalnog kursa Angele Merkel, što znači da Zeleni, dođe li do takvog razvitka prilika, neće s njima u sastavljanje vlasti.

Kako kažu tamošnji analitičari, bez Angele Merkel na čelu demokršćanskog bloka bit će vrlo teško sklopiti koaliciju sa socijaldemokratima, Zelenima ili Ljevicom. Idealan partner bila bi Liberalno-demokratska stranka (FDP), ali njihov rejting teško da će omogućiti crno-žutu koaliciju kakvu smo vidjeli u prošlosti.

Prije parlamentarnih izbora koji će odrediti politički smjer Njemačke i nasljednika Angele Merkel, izbori u šest saveznih pokrajina predstavljat će vjerodostojni test rejtinga svih velikih i malih političkih igrača u njemačkoj političkoj areni. U ožujku se održavaju izbori u Baden-Wuerttembergu, gdje je pet godina koalicija Zelenih i CDU-a sa zelenim premijerom Winfriedom Kretschmannom. O prolasku Zelenih umnogome ovisi buduća koalicija i status u koalicijskim pregovorima s demokršćanima. Istodobno, 14. ožujka održavaju se izbori u pokrajini Porajnje-Falačka gdje vladajućem SPD-u, pokazuju ankete, prijeti poraz od CDU-a.

Krajem travnja održavaju se ponovljeni izbori u pokrajini Tiringija, dok početkom lipnja na red dolaze zbori za parlament savezne pokrajine Saska-Anhalt. Potom slijede izbori u Mecklenburg-Prednjem Pomorju te glavnom gradu Berlinu koji ima status pokrajine. Berlinom godinama vlada SPD, ali trenutno u anketama vodi CDU.

Dakle, njemački politički zemljovid mogao bi se promijeniti i prije službenog odlaska kancelarke Merkel, koji će značiti, posebno ponesu li novu državnu priliku na svojim krilima desni jastrebovi CDU/CSU saveza, i novi odnos Berlina prema nizu važnih pitanja. Od imigrantske politike i borbe protiv pandemije, do novih odnosa prema Europskoj uniji i njezinim vodećim politikama.

Komentirajući odlazak Angele Merkel, analitičari ističu njezine dobre i loše strane. "Njena volja da ustraje, nezadrživa, gotovo neljudska radna etika, unutarnja disciplina i znanstveni element u politici, ostat će zapamćeni", kaže za DW analitičar Florian Hartleb, koji kao lošije strane Angele Merkel drži "njezin maglovit, klišeiziran jezik" i "njezino tvrdoglavo provođenje izbjegličke politike, popraćeno naivnom kulturom dobrodošlice.“ Po njegovom mišljenju, to je omogućilo rast ekstremno desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD).

Povezane vijesti

• Bavarska će se boriti za gornju granicu prihvata izbjeglica
• Njemačko društvo i gospodarstvo imat će korist od izbjeglica
• Merkel pred novom pobjedom