Stranka koja je pokopala samu sebe
Hoće li Peđa Grbin ostati posljednji predsjednik SDP-a kakvog smo poznavali
Pedja Grbin (CROPIX)
Socijaldemokratska partija upravo se raspada, a kada će se to završiti, ne zna se. Polagani raspad SDP-a inicirao je njegov predsjednik Peđa Grbin odlukom o raščišćavanju unutar vlastitih redova, nakon čega je uslijedilo isključenje nekoliko stotina članova, uglavnom zbog neplaćanja članarine, raspuštanje gradskih organizacija u Zagrebu i Slavonskom Brodu te četvorice aktualnih saborskih zastupnika.
Izbačeno je i nekoliko uglednih SDP-ovaca, poput bivšeg potpredsjednika Hrvatskog sabora Nenada Stazića koji je također ostao dužan za članarinu, dok su se stranački sastanci predsjedništva, Glavnog odbora i zastupničkog kluba pretvorili u živčane megdane između suprostavljenih strana. Uglednik SDP-a Siniša Hajdaš-Dončić, pripadnik Grbinove struje, čak je i zdravljem platio unutarstranačke svađe - pozlilo mu je na virtualnom sastanku pretprošlog tjedna te je završio u bolnici. Trenutačno je na kućnoj njezi.
Glavni sukob unutar SDP-a bije se između sadašnjeg predsjednika stranke Peđe Grbina i njegovih pristalica koji imaju većinu u stranačkom predsjedništvu i Glavnom odboru, te bivšeg šefa Davora Bernardića čija je podrška, navodno, prevladavajuća u Klubu zastupnika SDP-a u Hrvatskom saboru. Sljedeći dani pokazat će hoće li Peđi Grbinu, kako je to govorio još Vladimir Iljič Lenjin, "doći glave mangupi u vlastitim redovima", ili će on, politikom tog starog boljševika, vratiti partiju na pravi put čineći "jedan korak naprijed, jedan korak natrag".
Na predsjedništvu SDP-a u četvrtak pokazalo se, sudeći po izjavama samog Grbina, da će se pokušati dogovoriti kompromisno rješenje jer će i on i politička tajnica Mirela Ahmetović razgovarati s potpisnicima zahtjeva za izvanrednom sjednicom Kluba zastupnika te stranke koji zahtijevaju da se izbačeni članovi stranke ne isključuju iz rada kluba. Grbin će ih upozoriti da je Predsjedništvo donijelo preporuku da se izbačene članove iz stranke ne može zadržati u Klubu, pa će oni koji poštuju tu odluku ostati u stranci, dok će ostali biti izbačeni. Takav zaključak izglasan je većinom na sjednici Predsjedništvu SDP-a velikom većinom: za je bilo 12, 2 protiv i 1 suzdržan član predsjedništva.
- Stav vodstva SDP-a je jasan: isključeni članovi SDP-a ne mogu biti članovi kluba zastupnika SDP-a. Ovdje se radi o političkoj odluci i, ako želimo biti organizirani - a želimo, ako želimo provoditi našu politiku - a želimo, ako želimo biti jaki - a želimo, onda se odluke središnjeg tijela stranke moraju provoditi, izjavio je predsjednik SDP-a i napomenuo da "na nju Predsjedništvo stranke dolazi s jasnim stavom, a to je da isključeni članovi SDP-a ne mogu biti članovi Kluba zastupnika".
Time je, dakako, odbačen zahtjev pobunjenika, ali uskoro će se doznati je ima li Grbin kontrolu nad vlastitim Klubom zastupnika koji trenutačno ima 32 člana, po isključenju četiri člana pada na 28, uklanjanjem bivšeg čakovečkog gradonačelnika Stjepana Kovača osumnjičenog za kriminal 27, dok bi iz njega mogli izaći i nezadovoljnici Davor Bernardić, Erik Fabijanić, Katica Glamuzina, Domagoj Hajduković, Matko Kuzmanić, Vesna Nađ, Romana Nikolić, Željko Pavić, Ivana Posavec Krivec, Renata Sabljar-Dračevac, Irena Šimunić, Davorko Vidović, Franko Vidović i Sanja Udović. Oni su, naime, potpisali podršku isključenim članovima i s njima će se ovih dana razgovarati.
Ta je činjenica važna jer je ključna točka vladanja nad SDP-om njegov saborski zastupnički klub koji je javnosti i biračima najvidljiviji semafor što rade saborski zastupnici i kakva stajališta zastupaju. Ali, nije zanimljivo samo među zastupnicima SDP-a u Saboru. Stranački izbori u Zagrebu i Slavoniji također će pokazati odnos snaga.
Stanje u zagrebačkom SDP-u može se promatrati kao lakmus-papir slike cijele stranke. Za nasljednika Gordana Marasa, nekadašnjeg predsjednika gradske organizacije, već se javilo dvoje kandidata. To su Viktor Gotovac, profesor radnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu, koji se kandidirao izjavom da "želi mijenjati svijet", te bivša glasnogovornica SDP-a i voditelja ureda nekadašnjeg predsjednika Ive Josipovića Danica Juričić Spasović, koja ima sličan program i kaže: "Kad se do kraja ulazi u politički krug, i u izborni ring, to je trenutak da se zaista izložimo za bolji svijet".
Kuloarske priče već najavljuju i nove kandidate, dok se za dvoje postojećih već označavaju kao Grbinovi ili Bernardićevi kandidati. Sklonost Grbinu ne skriva Viktor Gotovac, koji podržava njegovu odluku o raspuštanju SDP-a u Zagrebu: "To se mene tiče, ali to je neka politička prošlost u kojoj ja nisam sudjelovao. Tu odluku poštujem i prihvaćam i s tim posljedicama i krećem u politiku". Danica Juričić Spasović ne slovi kao pristalica Peđe Grbina, ali može se spekulirati da bi ona mogla dobiti podršku Davora Bernardića i njegovih pristalica, kao i dr. Ive Josipovića koji se vratio u SDP zajedno sa svojom malom strankom Naprijed Hrvatska - Progesivni savez, s kojom nije ostvario nikakve izborne uspjehe. Štoviše, Josipović se vratio na rejting deset najpopularnijih političara u Hrvatskoj prema posljednjim istraživanjima agencija za ispitivanje javnog mnijenja, pa se čak ne isključuje kako bi on mogao biti političar koji će pomiriti nepomirljive struje u SDP-u prije nego što ta stranka izgubi još više podrške birača.
Trenutačno je SDP na podršci između 13 i 18 posto birača, koliko dobiva i Možemo!, politička platforma sastavljena od više stranaka koja drži jednu od najvažnijih funkcija u državi – gradonačelnika Zagreba. Iako u SDP-u odbacuju kako su konkurencija Možemo! i ističu partnerstvo upravo u Zagrebu gdje je toj stranci nedostajao samo jedan mandat da zavladaju sami i u Gradskoj skupštini, očito je da se biračko tijelo ljevice okreće strankama poput Možemo!, Novoj ljevici, regionalnim inicijativama poput Zagreb je naš ili Radničkoj fronti koja dobiva oko jedan posto glasova – što je više od liberalnog HNS-a ili GLAS-a.
Predsjednik SDP-a Peđa Grbin potvrdio je posljednjih dana da kaos u stranci treba prestati ili će ih to skupo stajati. Ali, iz ponuđenih alternativa ne vidi se kako planiraju izaći iz kaosa i sukoba starog i novog predsjednika, zastupnika koji su poput Davorka Vidovića zaostali iz doba Ivice Račana te lokalnih SDP-ovih šerifa koji imaju veliki utjecaj u županijskim i gradskim organizacijama.
Analitičari nerijetko upozoravaju kako se, zapravo, radi o političkoj ostavštini, pa i neredu kojeg je na Iblerovu trgu ostavio nekadašnji predsjednik stranke Zoran Milanović, bivši premijer i trenutačni državni poglavar. Milanović je SDP-om vladao sa svojom skupinom ljudi u kojoj su bili Siniša Hajdaš Dončić, Orsat Miljanić, Mihael Zmajlović, Peđa Grbin, Ivan Račan, te se rješavao i političara iz stare garde i novih lica koja nije simpatizirao. Osim toga, kako je primijetio dr. Žarko Puhovski, SDP po dolasku na vlast 2012. godine nije ostao socijaldemokratska stranka jer su odustali od suradnje sa sindikatima i od brige na najugroženije dijelove društva. Glavni problemi koje od tada SDP vuče sa sobom su međusobne prepirke i kuloarski ratovi.
S time se slaže i politolog Davor Gjenero, koji smatra da su kola krenula nizbrdo još izbacivanjem Slavka Linića, nekadašnjeg ministra financija, iz SDP-a. Hrvatskoj prijeti opasnost da samo jedna stranka postane dominantna, HDZ, što je štetno za demokraciju, smatra Gjenero. Ta ocjena i ne mora biti točno ako platforma Možemo! postane ljevica koja će zamijeniti socijalnodemokratsko-liberalni brod koji tone na Iblerovu trgu. Ali, polagano odumiranje SDP-a politička je činjenica i pitanje je gdje će se ono zaustaviti i tko će uzdići stranku. Davnih godina, nakon katastrofalnih izbornih rezultata 1992. godine, to je načinio Ivica Račan, te je osam godina kasnije postao premijer. Milanović je izgubio dobivene izbore dva puta, a sadašnji predsjednik još čeka svoju priliku. Ima li SDP osobu znanja i kompromisa da to učini li će Peđa Grbin ostati posljednji predsjednik SDP-a kakvog smo poznavali, odnosno prve ili druge violine u višeglasju hrvatske demokracije?
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
