OVE SUBOTE "DAN D" U SDP-u
GRBIN ILI KOLAR? Favoriti za predsjednika SDP-a morat će potražiti saveznike za drugi izborni krug
SDP je danas stranka za koju glasaju ljudi sa stalnim poslom u državnoj službi i privatnim tvrtkama. Prekarijat, odnosno zaposleni na određeno vrijeme i radnici koji su u teškim uvjetima, više nisu uz SDP. Oni koji su za ljevicu, glasaju za Možemo ili Radničku frontu, a liberali za Daliju Orešković ili Pametno, veli politički analitičar Davor Gjenero
Subota je „Dan D“ na zagrebačkom Iblerovu trgu, sjedištu Socijaldemokratske partije koja će tada održati izbore za novog predsjednika stranke, predsjedništvo i Glavni odbor, odnosno za vlastitu budućnost. Novi stranački šef ključna je figura, kažu politički analitičari, za opstanak stranke i buduće izborne rezultate, ali malo je šansi da SDP-va središnjica već ove subote pusti „bijeli dim“ i proglasi novog partijskog „oca“ ili „majku“. To se očekuje tek u drugom krugu gdje će jedan od petero kandidata – Mirela Ahmetović, Peđa Grbin, Željko Kolar, Ranko Ostojić ili Marino Percan – dobiti ključeve golemog kabineta stranačkog predsjednika koji se nalazi u kutu najvišeg kata zgrade na Ibleru.
Dok neki analitičari, poput Ankice Mamić, predviđaju pobjedu Željka Kolara, SDP-ovog zagorskog župana koji je prikupio više od tri tisuće potpisa za kandidaturu, što je značajno kada znamo da ima oko deset tisuća birača unutar stranke, drugi tvrde da je najizglednija borba između njega i Peđe Grbina u drugom krugu predsjedničkih izbora. Tako je bilo i na prošlim predsjedničkim izborima u toj stranci gdje je Davor Bernardić u pripetavanju pobijedio Ranka Ostojića. Bernardić se ove godine ne natječe u spomenutoj utrci, ali Ostojić juriša i na predsjedničko mjesto i na dužnost člana predsjedništva SDP-a.
Programska krila
- Ali, unutarstranački izbori nisu samo pitanje izbora lidera, - nego i politike koju želi provoditi, smatra politolog Davor Gjenero:
- Važno je reći da su se u izbornom ciklusu u SDP-u potpuno formirala dva programska krila stranke. Ona su međusobno oštro podijeljena i to može biti opasnost za tu stranku jer jedno može postati dominantno ili se stranka može podijeliti. Do danas se činilo da je podjela SDP-a nemoguća jer su bili bitno iskusniji od aktera u drugim političkim strankama, ali sada više nemaju kapacitet kakav su imali devedesetih i kasnije. Nakon odlaska Ivice Račana taj se kapacitet ozbiljno smanjio, objašnjava Gjenero dodajući da se u SDP-u još uvijek bave lovom na vlastite greške umjesto da se okrenu novim politikama i ponude ih biračima.
- U SDP-u traže odgovor na jedno pitanje, iako se postavljaju dva. U toj stranci, naime, traže odgovor na unutarstranačke sukobe koje smatraju glavnim razlogom dramatičnog pada rejtinga te nude alternativu. To je dominacija jednog programskog krila kakvu nudi Peđa Grbin koja bi značila potiskivanje svih koji ne misle kao on te svaljivanje sve odgovornosti za izborni poraz na tim Davora Bernardića. Tvrdi se da Bernardić nije konsolidirao stranku i suzbio unutarstranačke sukobe iako, kad mu je jednom to uspjelo, iznjedrili su dobar rezultat na europskim izborima. Bernardiću je tu puno toga išlo na ruku, a posebice činjenica da je imao dobre kandidate, kaže Gjenero.
To je i razlog zbog čega se favoritom smatra Željko Kolar koji govori o budućnosti stranke, ali nije izgledno da će pobijediti već ove subote. Za pobjedu mu treba podrška ostalih kandidata koji ne prođu u drugi krug. Uz to, raspoloženje članstva vidjet će se kad se analizira sastav novog predsjedništva i Glavnog odbora SDP-a.
- Pozicija Željka Kolara znači integraciju, povezivanje i spuštanje tenzija. On nije sudjelovao u unutarstranačkim sukobima i u tom smislu je bio u puno boljoj situaciji. On ima izbornu prednost i u drugom izbornom krugu mogao bi dobiti podršku Mirele Ahmetović koja će stati iza njega i činiti Kolarov tim. Ako, naravno, ona ne prođe u drugi krug što se čini manje vjerojatnim. Moguće je prepoznati bliskost između nje i Kolara, kao i između Peđe Grbina i Ranka Ostojića. U drugom krugu će Ostojić podržavati Grbina. To su alternative pred kojima stoji SDP, kaže Gjenero.
Neretvanska grupa
U medijima se dosta spekuliralo i o skupini mlađih SDP-ovih gradonačelnika, tzv. “neretvanskoj grupi“ koja nije uspjela izboriti ulazna mjesta na listama za prošle parlamentarne izbore. Smatralo se da će se i netko od njih, poput gradonačelnika Ploča Miše Krstičevića, kandidirati za predsjednika.
- Neretvanska skupina se raskolila. Dio koji je podržavao Grbina danas podržava Kolara i tu je prešutna trgovina jer će on njih, navodno, podržati u izborima za stranačko predsjedništvo. Grbin ih je odbio od sebe idejom da treba odvojiti upravljanje lokalnom zajednicom i strankom, tumači politolog Gjenero i upozorava na još jednu činjenicu.
- SDP je danas stranka za koju glasaju ljudi sa stalnim poslom u državnoj službi i privatnim tvrtkama. Prekarijat, odnosno zaposleni na određeno vrijeme i radnici koji su u teškim uvjetima, više nisu uz SDP. Oni koji su za ljevicu, glasaju za Možemo ili Radničku frontu, a liberali za Daliju Orešković ili Pametno. To su pitanje unutar SDP otvarali Davorko Vidović i Tonino Picula, ali bez uspjeha. Sada ga otvara Marino Percan koji kaže da SDP nije moderna stranka i da se treba okrenuti mladima i onima koji, uz sve potrese, preživljavaju na tržištu rada, drži naš sugovornik.
Gjenero zaključuje da su izborni favoriti Željko Kolar kao „nemoderni predsjednik skromnog obrazovanja“ i Peđa Grbin kojeg ocjenjuje mladim, isključivim i zastarjelim u političkoj areni. Ipak, prve procjene tko će voditi SDP pokazat će zbroj glasova koji su dobili Grbin i Ostojić naspram glasova što su ih osvojili Kolar i Ahmetović. Marino Percan koji upozorava na realne probleme SDP-a ostat će na margini izbora.
- Prednost imaju kandidati koji su pomirljivi i oni koji znaju provoditi terenski rad u stranci. Bernardić je odlično terenski radio, bio je najbolji glavni tajnik kojeg su imali jer je puno bio na terenu. Ali, kao predsjednik nije uspio. Ljudi oko Grbina i Ranka Ostojića su sebi „jako pametni“, ali im se terenski rad ne dopada. To se vidi po dalmatinskoj organizaciji SDP-a koja postiže loše rezultate i gdje Ostojić ima dosta veliki utjecaj, analizira Davor Gjenero. Ipak, postizborni scenarij ne isključuje totalnu podjelu na Iblerovu trgu. Tko dobiva, ako se SDP podijeli? Zeleno-lijeva koalicija danas nema infrastrukturu izvan Zagreba. Ali, čini mi se da je mogu imati u neko vrijeme u Osijeku, Splitu i Rijeci, gdje će se kriza zaoštriti raspadom političkog kruga Vojka Obersnela. U Rijeci postoji civilna scena koja se može vezati uz Možemo, ali oni jesu alternativa SDP-u i pred njih su postavljena iznimno velika očekivanja u nekim gradovima, recimo u Zagrebu, koja prelaze njihove stvarne kapacitete. To bi moglo izazvati krizu u njihovim redovima bez obzira što su kompetentniji i strasniji s više političkog erosa nego što ga je SDP pokazivao u posljednjih petnaest godina, smatra Gjenero.
IDS-u prijeti opasnost
Istra i SDP Istre posebna su priča i činjenica da su dva predsjednička kandidata iz Pule dovoljno govori o nejedinstvu u redovima istarskih socijaldemokrata. Gjenero smatra da svibanjski lokalni izbori neće donijeti nove bodove za SDP Istre, ali ni za stranke koje su kao Zeleno-lijeva koalicija izašli na parlamentarne izbore: „U Istri možda mogu dobiti neki lokalni rezultat. Ali, čini se da lokalni izbori ostaju komotni za IDS iako se oni moraju vratiti u mainstream liberalne politike. Moraju ponovno početi diktirati teme iz liberalne politike na nacionalnoj razini. IDS-u prijeti opasnost „kuhanja žabe“, odnosno ulaska nezavisnih lista na njihov politički teren koje će se potom pretvoriti u stranke, zaključuje Gjenero.
Kakvu će „žabu“ u subotu kroz cjelodnevne izbore skuhati članovi SDP-a s plaćenom članarinom, doznat će se kasno u izbornoj noći ili tijekom nedjelje. Članovi SDP-a biraju na oko 280 biračkih mjesta. Ona u Istarskoj županiji bit će otvorena u subotu popodne između 14 ili 15 i 18 sati, dok će se u Puli u stranačkim prostorijama moći glasati već između 9 i 18 sati.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
