Zaštita javnosti
Neosnovane tužbe više ne bi smjele biti alat za ušutkavanje. Stiže zakon koji štiti javno djelovanje
Ilustracija (Snimio Patrik Macek / Pixsell)
Hrvatski će sabor u srijedu raspraviti Konačni prijedlog zakona o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje kojim se novinari, nevladine organizacije, znanstvenici i civilno društvo štite od neosnovanih ili zlonamjernih sudskih postupaka, odnosno tzv. SLAPP tužbi.
Kako bi se odgovorilo na problem sve većeg broja strateških tužbi usmjerenih protiv javnog djelovanja (''SLAPP-ovi'') koje se odnose na novinare, nevladine organizacije, znanstvenike i civilno društvo, 2024. godine donesena je Direktiva Europskog parlamenta o zaštiti osoba uključenih u javno djelovanje od neosnovanih tužbi ili zlonamjernih sudskih postupaka.
Predloženim zakonom u nacionalni sustav prenose se obveze iz spomenute Direktive kojima je svrha pružiti zaštitu fizičkim i pravnim osobama uključenima u javno djelovanje u pitanjima od javnog interesa, od sudskih postupaka koji se protiv njih pokreću kako bi ih odvratili od javnog djelovanja.
Predloženim zakonom uspostavljaju se postupovna jamstva kojima se štite prava fizičkih i pravnih osoba uključenih u javno djelovanje protiv kojih je pokrenut zlonamjerni sudski postupak, a koja uključuju osiguranje procijenjenih troškova postupka, rano odbijanje očito neosnovanog tužbenog zahtjeva, naknada troškova postupka, novčane kazne i druge sankcije.
U odnosu na prvo čitanje, umjesto gornje granice novčanih kazni uspostavljena je najniža kazna koja za pravne osobe iznosi 10.000, a za fizičke osobe 3.000 eura čime se postiže dodatan odvraćajući učinak od pokretanja i vođenja zlonamjernih sudskih postupaka.
Na dnevnom je redu nakon toga Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima. Njime se u nacionalno zakonodavstvo uvode odredbe europske Direktive čiji su ciljevi promicanje popravka robe i veće kružnosti gospodarstva.
Uvodi se nova obveza obavještavanja potrošača o pravu izbora između popravka i zamjene te o produljenju roka odgovornosti ako potrošač odabere popravak, čime bi se podigla svijest o alternativama i prednostima odlučivanja za popravak.
Kako bi pružio potporu potrošačima i potaknuo popravak, prodavatelj bi, ovisno o posebnostima dotične kategorije proizvoda, mogao potrošaču posuditi zamjenski proizvod ako popravak nije dovršen u razumnom roku. Zamjenska roba koja se privremeno posuđuje potrošaču trebala biti besplatna.
Sutrašnje zajedanje zastupnici će zaključiti raspravom o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju potrošača. Njime se rješavanje predmeta stečaja potrošača povjerava trgovačkim sudovima, s obzirom na to da zadnji podaci pokazuju znatno veći priljev novih predmeta na općinske sudove u odnosu na trgovačke sudove. Jednostavni postupak stečaja potrošača može se provesti samo nad imovinom potrošača koji ima prebivalište u Hrvatskoj.
