Konstituiranjem Sabora i izglasavanjem povjerenja novoj Vladi Andreja Plenkovića, okončan je turbulentan proces parlamentarnih izbora.

Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava u petak je oporbene zastupnike zamolio za sto dana mira, ali od te njegove želje neće biti ništa jer već 9. lipnja su izbori za Europski parlament.

Dosadašnju kampanju, u debeloj sjeni pregovora o formiranju saborske većine, jedva da je itko primijetio, ali u iduća tri tjedna će se to značajno promijeniti.

Ne zato što ljude u Hrvatskoj zanima tko će se od izbornih kandidata usrećiti petogodišnjom visokom plaćom zastupnika u Europskom parlamentu.

Teške optužbe

Odaziv birača opet će vjerojatno biti malen. Pozornost javnosti će predstojeći izbori privući zbog važnosti koje oni imaju za nekoliko političkih stranaka i njezinih lidera.

Možda bi presmjelo bilo prognozirati da bi rezultati europskih izbora mogli čak izazvati krizu tek sastavljene Vlade, ali nije ni ta opcija isključena.

HDZ i Domovinski pokret potpisali su koalicijski sporazum, usvojili program Vlade i raspodijelili ministarske resore, a sve će to biti testirano već 9. lipnja.

Što god premijer Plenković mislio o svojim koalicijskim partnerima, a znamo da je o njima govorio kao o opasnim desničarskim radikalima, zlim i pokvarenim ljudima, on se ne bi mogao radovati eventualnom izbornom podbačaju DP-a.

Jer, ako bi Domovinski pokret ostao ispod praga, odnosno ne bi osvojio mandat u Europskom parlamentu, sasvim je neizvjesno kako bi Penava i njegovi suradnici u tom slučaju reagirali.

Bi li ih ozbiljan pad biračke podrške natjerao na vraćanje retorici koja je listi DP-a i Mislava Kolakušića donijela 9,5 posto glasova i 14 zastupnika u Saboru?

Bi li Penava opet zaoštrio stav prema Plenkoviću, protiv kojeg je nedavno podnio kaznenu prijavu? Prethodni su tjedni pokazali da je Domovinski pokret najmanje predvidljiva stranka na hrvatskoj političkoj sceni.

Njegovi dužnosnici spremni su na najnevjerojatnije obrate i stoga treba apsolutno sve uzeti u obzir kada su oni u pitanju.

Za pretpostaviti je da tako i Plenković razmišlja i da zato, barem potiho, navija da njegovi dojučerašnji politički neprijatelji ne potonu na europskim izborima uslijed razočaranja birača koalicijom s HDZ-om, u kojoj je DP dobio samo komadić vlasti i uskraćena mu je mogućnost da utječe na političko-ideološki smjer današnje Hrvatske.

Ulazak u Europski parlament prvi put u povijesti bit će, međutim, teška zadaća za Domovinski pokret. Ne samo da Kolakušić nije više s njima, nego on širi u eteru iznimno negativno raspoloženje prema kratkotrajnom partneru.

Optužuje DP-ovce za izdaju birača, koje nastoji u što većem broju pridobiti za svoju stranku Pravo i pravda.

Identičnim argumentima i Most svakodnevno zasipa Domovinski pokret. Čut ćemo iz redova te stranke u još puno navrata kako se Stipo Mlinarić Ćipe zaklinjao da neće koalirati ni s HDZ-om, ni sa SDP-om, kao i da je DP-u jedino važno bilo, po nalogu Pave Vujnovca, zgrabiti energetiku.

Od Mosta su se odvojili zastupnici Marija Selak Raspudić i Nino Raspudić te je stranka silno zainteresirana za dobar rezultat europskih izbora, kojim bi ublažila ovaj gubitak i poslala poruku da će zadržati status političkog čimbenika.

Idealna meta

U tom kontekstu Domovinski pokret, koji trenutačno djeluje posve dezorijentirano, za Most koji se pokušava konsolidirati predstavlja idealnu metu.

Ne štede DP ni ljevica ni »mainstream« mediji, koji nove ministre ismijavaju kao potkapacitirane sirovine. Plenković, pak, koliko god možda brine da bi posrtaj Domovinskog pokreta na izborima potencijalno mogao zaljuljati njegovu Vladu, primarno je okrenut HDZ-u i listi kojoj je nositelj.

Itekako mu je bitno da ona prođe dosta bolje nego 2019., kada je dobila skromnih 22 posto glasova. Plenković već aktivno sudjeluje u kampanji, pa se i u njegovom angažmanu krije opasnost za Domovinski pokret, budući da bi mu i lista HDZ-a mogla otkinuti dio biračkog tijela.

Stephen Bartulica, kojem je Penava namijenio mjesto u Europskom parlamentu, bori se kako zna i umije. Plenkoviću je određivao tobožnje uvjete u vezi programa Vlade, a nakon što je program prihvaćen u Saboru, lišen je i te platforme za kampanju.

Što će Bartulica pričati do 9. lipnja, gurat će teme kojih ni u tragovima nema u programu zajedničke Vlade HDZ-a i Domovinskog pokreta?

Nije ipak sve sumorno za DP. Josip Jurčević, kojeg su izbacili iz Domovinskog pokreta jer nije htio podržati Plenkovića, kandidat je te stranke za Europski parlament.

U subotu navečer je Jurčević stavio na Youtube snimku svog govora u petak u Saboru, oštro kritički intoniranog prema Vladi, i ona je do jučer u ranim poslijepodnevnim satima pregledana već 10 tisuća puta, uz preko 200 unisono pohvalnih komentara.

Birači koji će htjeti preferencijski glasovati za Jurčevića, morat će istovremeno na listiću zaokružiti Domovinski pokret. Tako bi Bartulica mogao imati koristi od bivšeg stranačkog kolege, koji bi posredno svojim glasovima pomogao i očuvanju stabilnosti Vlade.

Dobar rezultat bi mogao spasiti Grbina

Ivica Račan je tijekom devedesetih mahom gubio izbore, ali nije podnosio ostavku na dužnost predsjednika SDP-a. Nije to učinio niti kada je 2003. kao premijer poražen na parlamentarnim izborima.

Zoran Milanović je jednako postupio nakon što je SDP 2016. prešao u oporbu, ali kasnije je iste godine, poslije još jednih izgubljenih izbora, ipak odlučio da se neće više kandidirati za predsjednika SDP-a.

Njegov je primjer 2020. slijedio Davor Bernardić. Sada Peđa Grbin još nije objavio što će napraviti. No, ako on ima ambicija i dalje voditi SDP, dobar rezultat na izborima za Europski parlament bi mu sigurno pomogao.

Četiri osvojena mandata s 18,71 posto glasova bila su 2019. razlog za veliko slavlje Bernardića i SDP-a. Nisu se u stranci, razdiranoj unutarnjim sukobima, nadali takvom ishodu.

Od SDP-ove se liste na ovim izborima, međutim, očekuje bolji rezultat, u najmanju ruku na razini onog koalicije Rijeke pravde 17. travnja, znači 24 posto.

Ako bi Biljana Borzan, Predrag Fred Matić, Dalija Orešković, Bojan Glavašević i drugi kandidati uspjeli u tome, Grbin bi dobio adut u zahtjevu za još jedan mandat na čelu SDP-a. Za njega je, dakle, sretna okolnost što europski izbori dolaze ubrzo po završetku izbora za Sabor.

Neće SDP-u jednostavno biti ostvariti željeni rezultat. Grbina već napadaju pojedini članovi nezadovoljni uvjerljivim porazom Rijeka pravde, kao i nekim njegovim postizbornim potezima, i to ne pridonosi mobilizaciji stranke drugi put u kratkom razdoblju.

Ali, Grbin bi unatoč tome mogao izvući političku korist od skorašnjih izbora. Naravno, loš rezultat bi mu do kraja presudio u SDP-u.

Povezane vijesti

• Sabor donio prvi zakon nove Vlade
• Naslovaaa
• test vijest