IZBORNI KOMPAS

Čak četvrtina Hrvata vjerojatno glas daje – pogrešnoj stranci!?

| Autor: Zlatko Crnčec
Ilustracija (Snimio: Marijan Susenj/Pixsell)

Ilustracija (Snimio: Marijan Susenj/Pixsell)


Još je samo nekoliko dana do parlamentarnih izbora. Svi oni koji znaju za koga će glasati, svi oni koji još ne znaju, ali i oni koji nisu sigurni bi li uopće sljedeće srijede izašli na birališta – možda bi mogli još jednom sami sa sobom provjeriti koliko se njihov svjetonazor i vrijednosni sustav zaista poklapa s onim što nudi stranka za koju će sigurno ili možda glasati. A u tome bi im moglo pomoći istraživanje koje je proveo Fakultet političkih znanosti u Zagrebu putem testa koji svatko može ispuniti na internetskoj stranici izbornikompas.hr do ponedjeljka u ponoć. A taj je test pokazao da je čak četvrtina onih koji su test ispunili ostala jako iznenađena.

Naime, stajališta koja su iznijeli u odgovorima na 30 pitanja bili su u suprotnosti ili su se jako razlikovali od onih koje je stranka za koju namjeravaju glasati iznijela u svom programu. Profesori s FPZ-a Goran Čular i Kosta Bovan koji su ovaj tjedan predstavili prve rezultate istraživanja nisu iznosili konkretne stranke na koje se ovo odnosi.

Ali, dakle, moguće je da namjeravate glasati za recimo SDP, a vaši odgovori vam pokazuju da ste možda ipak bliže Plenkoviću i HDZ-u. Ili za sebe smatrate da ste pravi HDZ-ovac, a vaši odgovori govore o tome da ste bliže SDP-u i Zoranu Milanoviću.

Kompleksna odluka

– Svi koji su koristili Izborni kompas znaju da im on na kraju prezentira određenu stranku koja im je programski najbliža. Postoji i pitanje kojoj bi stranci korisnici dali svoj glas na parlamentarnim izborima. Nas je zanimalo kolika je vjerojatnost da su naši korisnici rekli da će dati svoj glas onoj stranci koja im je programski najbliža.

Ti odgovori su išli od nula do deset, nula – uopće ne namjeravam dati glas toj stranci, deset – poprilično sam siguran da ću dati svoj glas toj stranci. Dvije stvari su ovdje ključne. Dakle, četvrtina naših korisnika su takozvani iznenađeni korisnici. To su korisnici koji su rekli – nema šanse da ću dati glas toj stranci, a ispostavilo se da im je ta stranka programski najbliža.

Naravno, barem prema našem Izbornom kompasu, rekao je profesor Bovan. Dodao je da je »odluka o glasovanju za određenu stranku kompleksna i kod ljudi može odlučivati puno stvari«.

– Osim stavova su tu i stvari kao što je sviđa li im se lider stranke, kakav emocionalni i identitetski odnos imaju prema njoj. I da, naravno da se može dogoditi da im se neka stranka ne sviđa i ne namjeravaju joj iz nekog razloga dati glas, ali to ne znači da po programima i po političkim pitanjima ta stranka njima nije bliska. I četvrtina naših korisnika ispada u tu skupinu, rekao je profesor Bovan.

Dodao je da ipak kod »četrdesetak posto korisnika postoji iznadprosječna vjerojatnost da bi dali glas stranci koja je najbliža po Izbornom kompasu«.

– Znači da ipak toliki broj naših korisnika uzima u obzir tu programsku blizinu kod razmatranja hoće li toj stranci dati glas, čak i nesvjesno, rekao je profesor Bovan.

Rezultati ovog istraživanja pokazuju da muškarci imaju nešto veću vjerojatnost glasanja za programski najbližu stranku nego što je to slučaj sa ženskim korisnicima testa. Što se tiče obrazovanja, tu se pojavio jedan zanimljiv rezultat za koji ni sami profesori nisu sigurni kako ga interpretirati. A to je da sudionici koji imaju samo završenu osnovnu školu i sudionici koji imaju najviši stupanj obrazovanja, imaju visoku vjerojatnost da im se poklope odgovori s izborom stranke za koju namjeravaju glasati. S druge pak strane sudionici sa srednjom stručnom spremom imaju nešto nižu vjerojatnost

– Ono gdje je najjasniji, možemo reći čak i linearni odnos je kada se pogledaju dobne skupine od one prve od 18. do 25. godine, pa do one zadnje od 60. i više. Rezultati pokazuju da što su naši korisnici stariji to je veća vjerojatnost da će dati glas onoj stranci koja im je programski najbliža. Čini se da je dob tu bila najvažniji faktor kada gledamo te razlike po pojedinim skupinama, rekao je profesor Bovan.

Ovi zadnji rezultati objašnjavaju se time da na njihove rezultate ponajviše utječe životno iskustvo, odnosno da oni koji imaju više od 60 godina puno jasnije glasaju za programski najbližu stranku jer su imali više vremena da usvoje stavove stranke koja im se sviđa.

Distribucija neslaganja

Drugi dio istraživanja odnosi se na to da se vidi koliko su sudionici istraživanja usklađeni oko odgovora na pitanja koja su im postavljena.

– Podijelili smo ih u dvije dimenzije. Jedna je stupanj slaganja ili neslaganja s određenom tvrdnjom, odnosno koliko se korisnik slaže ili ne slaže s izjavom. A druga se odnosi na konsenzus odnosno na polarizaciju, to jest koliko su korisnici ujednačeni u odgovorima, koliko postoji polarizacija po tom političkom pitanju. Odlučili smo istaknuti tri skupine pitanja.

Prvo su pitanja gdje postoji izrazito veliko slaganje među našim korisnicima, gdje većina ljudi ima jako sličan odgovor o nekom pitanju i da je taj odgovor dosta jasan. Pitanje vezano uz oštrije kažnjavanje obiteljskog nasilja je nešto oko čega naši korisnici imaju intenzivan stav slaganja. I većina njih se slaže oko toga. Ne postoji neka velika distribucija neslaganja. Jednako tako slaganje se odnosi i na oporezivanje ekstra profita, te uvođenja građanskog odgoja kao obaveznog predmeta, rekao je profesor Bovan.

Druga skupina su ove dvije teme gdje postoji prosječno izražen različit stav. To su pitanja kao što je gornja granica za plaću koja se smije isplatiti, oporezivanje jedan posto bogatih, pobačaj i pitanje femicida.

– I tu korisnici imaju jasan stav, međutim, postoji polarizacija. Postoji veliki broj ljudi koji su suprotni od prosječnog stava. To je nešto što možemo nazvati asimetrična polarizacija, rekao je profesor Bovan.

Kao izrazito polarizirajuća pitanja pokazala su se ona kada je u pitanju usvajanje djece istospolnih partnera, vjeronauk u osnovnim i srednjim školama, te liberalizacija uporabe marihuane.

Profesor Čular rekao je da je »prva i glavna svrha Izbornog kompasa bila ta da korisniku pruži povratnu informaciju o njegovom programskom slaganju s pojedinim političkim strankama«.

– Imali smo vrlo veliki broj ispitanika. Nikad nismo radili s tolikim brojem. Mi obično anketno radimo s 1.000 ili 1.200, a sada imamo preko 100.000 ispitanika. Iz toga se mogu vidjeti neke zanimljivosti, ali glavna svrha kompasa je bila da korisniku pružimo informaciju. I da ta informacija možda kod njega proizvede neko razmišljanje da glasa na neki drugi način nego na onaj na koji je dosad radio, rekao je profesor Čular. Dodao je da kod tumačenja rezultata treba imati u vidu strukturu uzorka.

– Izborni kompas radi s uzorkom, dakle s ljudima koji su korisnici koji se samoselektiraju. Po definiciji stvari istraživač to ne može kontrolirati. Mi to inače ne volimo.

Kada idemo u nekontrolirane uzorke postoje naravno nekakvi alati da se naknadno i ti samoselektirajući uzorci što više približe tome da budu reprezentativni. Mi to ovdje nismo radili. To ipak ostaje za kasnije analize, rekao je profesor Čular. On je pojasnio da je uzorak nešto malo više muški nego što bi trebao biti, a da je uzorak jako pristran i jako nagnut kada su u pitanju dobne skupine.

– Naši su korisnici u velikom broju bili mlađi ljudi. Njih tri četvrtine su mlađi od 43 godine što ne odgovara dobnoj strukturi hrvatskog društva.

Drugo, naš je uzorak preobrazovan, nešto manje od 60 posto svih korisnika su visokoobrazovani. Ne tvrdimo da naši rezultati vrijede za biračko tijelo Hrvatske.

Oni vrijede samo za one koji su ispunili Izborni kompas, rekao je profesor Čular.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini