Šibensko-kninski župan Marko Jelić, neovisni političar koji je u prošlom sazivu s trona u Kninu skinuo HDZ-ovu zastavicu, posljednjih tjedana izaziva veliko zanimanje javnosti zbog najave da stvara listu nezavisnjaka za parlamentarne izbore. Štoviše, neki mediji već spekuliraju da će glavni kandidat za premijera na Jelićevoj neovisnoj listi biti Damir Vanđelić, dok će on biti predsjednički kandidat. O svim tim temama otvoreno smo razgovarali za naš list.

- U politiku ste ušli kao znanstvenik i profesor u visokom obrazovanju. Zašto? Mnogo je onih koji se na Vašem mjestu ne bi odvažili na politički posao.

- To pitanje često sam sebi postavljam, no razlog je u početku bio osoban jer sam zajedno s najbližim suradnicima doživio dosta u najmanju ruku neugodnosti zbog svog neslaganja s kvazi političkim elitama. Budući da sam javno dao do znanja da ćemo izaći na svjetla političke arene, tako je sve više i više ljudi dolazilo sa sličnim iskustvima i davalo nam podršku tražeći jednakost u zajedničkom društvu. Dakako, ovaj naš svijet možete mijenjati samo tako da istupite i preuzmete odgovornost, pa smo to kao jedna mala skupina i učinili na lokalnoj, zatim i regionalnoj razini, što su uostalom sugrađani i prepoznali.

- Kažete da ste dobro upoznali teren, stvarne potrebe ljudi. Je li to recept za uspješnog političara?

- Smatram da je potreban taj inženjerski pristup, uočavanja uzroka, njegove analize i u konačnici prezentiranja rješenja koje će biti funkcionalno i provedivo u praksi. Zato je važno da smo mi nezavisni krenuli od mjesnih odbora, preko općinskih i gradskih vijeća ili županijskih skupština te došli do izvršnih pozicija načelnika, gradonačelnika i župana. Na tom dugotrajnom i trnovitom putu je bilo puno onog što smo morali naučiti, uočiti i promijeniti, ali to je najvrijednija škola koju netko tko se želi baviti javnim političkim radom može steći. Iskustvo svakog malog čovjeka, njegovih potreba i želja da mu mjesto življenja bude po mjeri je ono što smo utkali u logiku političkog djelovanja. Također, na taj smo način spoznali gdje su prepreke koje nam nameću više razine vlasti i da su često motivirane jedino neradom, političkim klijentelizmom i revanšizmom.

- Nakon što ste na bili kninski gradonačelnik, sada ste župan, stvarate nezavisnu listu za parlamentarne izbore. Zašto?

- Kako sam već naglasio, zato što sad nismo jednaki u odnosu države prema nama, a samim tim nisu jednaki niti naši sugrađani koji žive na područjima gdje vlast obnašaju oni koji nisu pripadnici političkih elita koje su izabrani na državnoj razini. Upravo želja da zaustavimo tu diskriminaciju koja je dovela da su mladi, sposobni i potentni ljudi koji imaju pravo na drugačiji stav zbog nemogućnosti da se profiliraju u ovoj zemlji otišli iz nje i grade svoje karijere, obitelji i živote u nekim drugim društvima koja nisu Hrvatska, ali jesu stvarno demokratska.

- Ne izlazite na europske izbore koji su, vjerojatno, prvi na redu?

- O njima do sada nismo razgovarali, tako da nemam odgovor na to pitanje. Prioriteti su nam složiti našu užu kuću, a to je Hrvatska. Kad je doma sve u redu, tada možete razmišljati i o drugim stvarima.

- Koga ste pozvali u redove nezavisne liste i tko se već odazvao?

- Neke od kolega ste već mogli vidjeti i u medijima da su javno istupili. Svi koji su voljni graditi društvo jednakih na temeljima etike i morala koje baštinimo od naših predaka te koji su svjesni da naše okruženje traži promjene i voljni su sebe dati u takav pothvat su dobro došli. Naravno da tražimo prošlost koja dokazuje takve namjere.

- Od stranaka, pozvali ste Fokus, liberalnu stranku s dobrim rejtingom u zagrebačkoj regiji, od neovisnih političara Filipa Zoričića? Samo liberale?

- Ne znam otkud uopće ovaj sustav vrednovanja svjetonazora. Ljudi iz Fokusa su uspješna ekipa koja dobro radi u svojim sredinama, isto tako kolega Zoričić u Puli, a svi zajedno poštuju pozitivne norme zajednice koju zovemo Hrvatska. Oni su uz brojne druge kolege primjer države kakvu svi želimo i, budući da ih osobno poznajem, u razgovorima s njima imao sam priliku razmijeniti i naše poglede o svijetu oko nas i nisam stekao dojam da su jednoznačni, niti se oni osjećaju takvima. Svaki normalan čovjek ima sve segmente onih temeljnih ideoloških okvira u svom repertoaru razmišljanja. Svatko tko tvrdi drugačije ne govori istinu. Socijalnu politiku većina sagledava na nazovimo to kolokvijalno, način socijalista, državotvornost na način konzervativaca, a pravo na iznošenje stava na način liberala. Sebe vidim kao nekoga tko zagovara kršćanske stečevine civilizacije u kojoj smo stasali, a kršćanski pogled je socijalan, državotvoran ili narodan te liberalan u poimanju pojedinačnog prava na odabir.

- IDS ne zovete na suradnju?

- U ovom trenutku smo se usmjerili na one koji su svoju političku priču izgrađivali na temeljima nezavisnosti. Kad to kažem onda mahom mislim i na ovih nekoliko stranaka koje su relativno male i koje sebe vide kao političke platforme, a koje dozvoljavaju članovima slobodu djelovanja izvan okvira i na način na koji djeluju nezavisni. Nismo zatvoreni za pojedince koji su se dokazali u svojim sredinama.

- Dakle, imate prostora za druge, od nezavisnih na načelnika općina i gradova u Istri i Dalmaciji do Slavonije i Hrvatskog Zagorja?

- Naravno, ne da imamo prostora već su i sad uključeni brojni nezavisni jer je ovo naš zajednički projekt o kojima razmišljamo i razgovaramo već sedam godina. Nezavisni su velika grupa ljudi i važno da su prepoznati po svom radu u svojim lokalnim i regionalnim sredinama, a neki od nas i na državnoj razini kao vrijedni i uspješni te pošteni. Stvarno gledajući, Hrvatska je puna takvih ljudi i većina se njih ne bavi politikom, rade svoje poslove i grade naše društvo kvalitetom i poštenjem. Do sada se i nisu previše uključivali u politička zbivanja jer nisu vidjeli svrhu, niti su željeli da im netko imputira logike i pristupe koji su u suprotnosti s njihovim stavovima. Zato nam se i javljaju.

Povezane vijesti

• O povijesti hrvatskoga jezika i Deklaracijama
• FILIP ZORIČIĆ: Gimnazija je grad u gradu, mjesto u kojem se ogleda budućnost
• NOVI MUZEJ U PULI: Memo muzej evocira uspomene "zlatnih vremena"