ISTRA 1961
Robert Mišković bio je prvo ime Puljana u porazu od Šibenčana. Htjeli uzeti tri, pa ostali i bez jednog boda
Svjesni smo bili da nismo odigrali našu najbolju utakmicu, ali borili smo se, nadoknadili zaostatak i željeli smo napraviti potpuni preokret. No, na kraju se sve okrenulo protiv nas i izgubili smo doslovno u posljednjoj sekundi, rekao je Robert Mišković
Robert Mišković (Matija Đanješić / CROPIX)
Nogometaši Istre 1961 nisu dobro otvorili serijal od sedam utakmica koji ih očekuje unutar mjesec dana prije zimske stanke. U dvoboju u kojem smo mogli vidjeti sedam pogodaka, Šibenčani su postigli jednog višeg i s tri boda u džepu pjevajući se vratili na Šubićevac, a Puljane ostavili da praznih ruku razmišljaju gdje su pogriješili i žale za propuštenim prilikama.
Prava reakcija
- Nismo dobro ušli u utakmicu. Trebalo nam je 15-ak minuta da pohvatamo konce, a kako smo počeli igrati, tako smo i počeli stvarati prilike. Imali smo ih dosta, ali niti jednu nismo realizirali i onda smo primili pogodak. Uspjeli smo se odmah vratiti, neposredno pred odlazak na odmor, i potom smo u nastavak susreta stvarno dobro krenuli. Opet smo stvarali i promašivali šanse, nismo čak ni penal iskoristili, a kad ne zabiješ, onda primiš. Tako to obično bude i upravo nam se to i dogodilo, rekao je Robert Mišković, najbolji igrač Istre 1961 u susretu sa Šibenikom. - Umjesto da vodimo, mi smo uskoro gubili s dva gola razlike, ali pohvalio bih momčad za način kako je u tom trenutku reagirala. U prijašnjim utakmicama u takvoj bismo situaciji potonuli i postojala bi opasnost da primimo pet-šest komada, dok ovaj put nije bilo tako. Uspjeli smo se vratiti na 3:3 i mogli smo čak u potpunosti okrenuti utakmicu, ali sreća nam je okrenula leđa te se lopta nezgodno odbila od Silve i završila u mreži za konačnih 3:4. To vam je nogomet, što drugo reći.
"Zeleno-žuti" su izjednačili u 87. minuti i potom krenuli po goluba na grani, da bi na kraju ostali i bez vrapca kojeg su u tom trenutku imali u ruci.
- Nije nam bilo lako nakon promašenog penala, nedugo zatim primili smo drugi, potom i treći pogodak i u tim se trenucima vidjelo da smo malo pali. No, nismo se predali i kad smo se vratili iz 1:3, to nam je dalo vjetar u leđa. Digli su se i navijači na tribinama, svi smo disali kao jedan i htjeli smo zabiti za pobjedu. Svjesni smo bili da nismo odigrali našu najbolju utakmicu, ali borili smo se, nadoknadili zaostatak i željeli smo napraviti potpuni preokret. No, kao što nas je nagradilo za takav pristup, na kraju se sve okrenulo protiv nas i izgubili smo doslovno u posljednjoj sekundi, istaknuo je Mišković. - Prema naprijed smo odigrali jako dobru utakmicu, s puno kretanja, puno udaraca i puno stvorenih prilika. No, za razliku od nas, Šibenčani su imali puno više sreće te je kod oba Jakoliševa pogotka lopta pogodila Silvu, promijenila smjer i prevarila Lučića. Priznao je i on sam poslije utakmice da kod prvog gola nije dobro zahvatio loptu lijevom nogom te da je loše pucao, ali zabio je, a slična stvar ponovila mu se i kod četvrtog gola.
U petak na Poljudu
Taj četvrti pogodak uskratio je Miškoviću možda i priznanje za igrača utakmice, jer ovo je bila njegova daleko najbolja predstava u zeleno-žutom dresu. Krenuo je dugom loptom kojom je izbacio Serderova u "mrtvu" priliku, potom je dvaput zaprijetio glavom nakon ubačaja Mlinara, da bi drugo poluvrijeme otvorio s dva udarca nogom s ruba kaznenog prostora koji su za malo bili neprecizni.
- Kod prvog sam trebao lobovati golmana, umjesto da pucam iz voleja, posuo se pepelom Mišković, koji je bio glavni režiser povratka Puljana u život jer je najprije asistirao Belji za 2:3, a potom majstorski zatresao gostujuću mrežu s 20 metara za poravnanje. - Ispalo je da sam zabio iz najteže situacije u kojoj sam se našao na utakmici, i to lijevom nogom, a ono što je izgledalo puno lakše nisam pogodio. Čak i ta asistencija je bila nešto između udarca i dodavanja, no idemo reći da sam htio to napraviti, a nakon što nisam zabio ni desnom nogom ni glavom, zabio sam lijevom. Ako ništa drugo, pokazao sam da mogu i to.
S bremenom poraza u utakmici u kojoj su postigli tri pogotka, "zeleno-žuti" već za dva dana gostuju na Poljudu.
- Sigurno da nam nije lako, ali ne smijemo spustiti glave, već moramo pronaći nešto pozitivno u ovoj utakmici, porazu usprkos, poput činjenice da smo se dvaput uspjeli vratiti iz rezultatskog zaostatka. Ljuti smo sami na sebe što smo izgubili i ta ljutnja nam treba pomoći da još više zapnemo na svakom treningu i nastavimo davati sve od sebe. Borili smo se i za pristup koji smo pokazali nismo bili nagrađeni, ali vratit će nam se to negdje, možda već za dva dana protiv Hajduka, zaželio je Mišković. - Spojili smo dva poraza pred teško gostovanje, ali mi smo momčad koja se nikoga ne boji. Vraćali smo se iz ovakvih situacija još bolji te vjerujem da će tako biti i sada i da se imamo čemu nadati u Splitu. Jedno je sigurno, a to je da se nećemo predati bez borbe niti će nas pokolebati činjenica da će nam protiv Hajduka nedostajati dosta igrača. Bila je takva situacija i prije ove utakmice, pa smo opet dobro odigrali, zabili tri gola i pokazali da imamo kvalitetan kadar u kojem će se uvijek naći igrači koji mogu nadomjestiti one kojih nema.
Lučić i Mišković jedini odigrali sve utakmice
Robert Mišković je, uz Ivana Lučića, jedini igrač Istre 1961 koji je odigrao svih 15 ovosezonskih prvenstvenih utakmica. No, dok je Lučić zbog ozljede zamijenjen u osječkom Gradskom vrtu, a sve je ostale utakmice odradio u potpunosti te s 1.271 minutom provedenom na travnjaku predvodi "zeleno-žute", kod Miškovića je situacija poprilično drugačija. Čak u 12 navrata ulazio je s klupe u drugom poluvremenu, mahom u samoj završnici susreta, u Velikoj Gorici je kao starter zamijenjen sredinom nastavka, a utakmica sa Šibenikom bila mu je tek druga, nakon one u Maksimiru, koju je odradio od prvog do posljednjeg sudačkog zvižduka. Shodno s time, ukupno je prikupio tek 459 minuta na terenu te je po minutaži 14. igrač Istre 1961, od njih 25 čije je usluge dosad koristio Gonzalo Garcia.
