Svečana akademija u povodu obilježavanja 150. obljetnice Vijenca, časopisa za kulturu Matice hrvatske, održana je u četvrtak u Hrvatskome glazbenom zavodu u Zagrebu.

Izaslanica predsjednika Vlade, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek kazala je da je Vijenac tijekom tog dugog razdoblja izlaženja, za kojeg je više puta i prekidao rad, i na čijim su se uredničkim mjestima smjenjivala najvažnija imena hrvatske kulture i društva, postao najuglednija i najutjecajnija institucija u hrvatskoj kulturi.

Vijenac ima stožernu ulogu u razvoju hrvatske kulture, društva pa i države, kazala je i izrazila nadu da će Vijenac i dalje, kao tiskano glasilo, koja uzmiču pred novim žurnalističkim formatima, portalima i društvenim mrežama, biti ispunjen testovima s objektivnim pristupima  i primjerenim načinima obrade koji će postati atraktivni i suvremenim digitalnim naraštajima.

Čestitajući Vijencu na obljetnici, ministrica je izjavila da će njezino Ministarstvo i Vlada i dalje podržavati Matičine i Vijenčeve projekte.

Predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica kazao je da Vijenac pokazao svu raskoš Matičina djelovanja, koje je uraslo u hrvatsko nacionalno biće.

Matica je dokazala da je uspješan model djelovanja. Prilagođavala se svima vremenima, a uvijek ostala svoja, kazao je i zaključio da je "Matica tolerantna na sve osim na trgovanje Hrvatskom".

Glavni urednik Goran Galić podsjetio je da je tijekom godine obljetnica obilježavana nizom događanja, poput okruglog stola o položaju kulture u medijima, izložbe o Vijencu i stručno-znanstvenog skupa o Vijencu, te da je ovo kruna proslave, koju su povezali s rođendanom Augusta Šenoe.

Šenoa je surađivao u Vijencu od prvog broja, a njegovo urednikovanje smatra se zlatnim dobom Vijenca.

Prema Galiću, glavna ideja Vijenca, kao i Matice, jest „promicanje hrvatskog nacionalnog identiteta, hrvatske kulture i integralnog hrvatstva koje povezuje sve naše krajeve“.

Prvi broj "Vienca" izišao je 23. siječnja 1869. Brojni književnici pisali su za Vijenac: Frano Alfirević, Slavko Batušić, August Cesarec, Josip Kosor, Josip Kulundžić, Vladimir Nazor, Nikola Šop i dr.

Matica hrvatska obnovila je "Vijenac" na Božić 1993. kao dvotjednik za kulturu koji prati umjetnička i kulturna područja, kao i relevantne društvene i znanstvene teme.

Povezane vijesti

• Predstavljen 16. svezak časopisa Problemi sjevernog Jadrana
• Objavljen novi broj "Istarskog geodeta": Primjenom novih geodetskih tehnologija do novih spoznaja u arheologiji Rovinjštine
• Obilježena 30. obljetnica pokretanja obnovljenoga Vijenca