Obnova kolaža "Barson" glasovitoga Victora Vasarelyja jedinstven je projekt koji je pokazao vrsnost hrvatskih restauratora i njihove suradnje s europskim kolegama, ali i podsjetio da je Zagreb u 50-tim i 60-tim godinama 20. stoljeća bio kozmopolitski grad, rečeno je u srijedu u MSU.

Da je doista riječ o jedinstvenu projektu koji svjedoči o biti europske kulture i njezine povezanosti kako u stvaralaštvu tako i u njezinu očuvanju, suglasni su bili svi ugledni govornici koji se se u srijedu navečer okupili u Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) na njegovu predstavljanju nakon dvogodišnje obnove.

Kolaž "Barson" francusko-mađarskoga umjetnika Victora Vasarelyja iz 1967. već je iduće godine, zajedno s još nekoliko Vasarelyjevih grafičkih radova i objekata, postao dio fundusa MSU-a netom po zagrebačkoj izložbi toga uglednog pionira op-arta, podsjetila je ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić.

Kozmopolitski Zagreb u kojemu su nastajale Nove tendencije

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je kozmolitski duh Zagreba u vrijeme kada su se u umjetnosti pokretale Nove tendencije - međunarodni umjetnički pokret osnovan u Zagrebu 1961.

Nove tendencije potaknula je skupina hrvatskih kritičara i umjetnika (Boris Bek, Boris Kelemen, Dimitrije Bašičević, Matko Meštrović, Radovan Putar, Ivan Picelj, Vjenceslav Richter) i istomišljenici iz Francuske, Italije, Njemačke, Španjolske i Rusije (Victor Vasarely, Julio Le Parc, Jesús Rafael Soto i drugi).

Podsjetila je na još neke Vasarelyjeve poveznice sa Zagrebom - poziv koji mu je uputio Josip Vaništa u anti-časopisu "Gorgona" na koji se Vasarely odazvao, te na njegovu suradnju s Ivanom Piceljem. 

Kako je rekla ministrica, tada se u Zagrebu stvaralo ono što danas njegujemo i razvijamo u Europi - bogata europska kulturna suradnja.

Napomenula je da za širu javnost suradnja na ovom projektu može izgledati mala jer je riječ o restauraciji jednog rada. Ali, s obzirom na kvalitetu hrvatske konzervatorsko-restauratorske struke i simboličke vrijednosti ovakvoga projekta, taj je projekt, istaknula je Obuljen Koržinek, velik u smislu povezivanja stručnjaka iz Francuske, Mađarske i Hrvatske, kao i naših kultura.

Ministrica je posebice čestitala voditeljici projekta Majdi Begić Jarić, Hrvatskom restauratorskom zavodu (HRZ) i njegovoj ravnateljici Tajani Pleše, kao i svima koji su radili na projektu.

To su - restauratori iz Centre Interdisciplinaire de Conservation et de Restauration du Patrimoine (CICRP) u Marseilleu (Interdisciplinarnoga konzervatorskog i restauratorskog centra za baštinu), kao i stručnjaka Fondacije Vasarely u Aix-en-Provenceu. Projekt je financiran novčanim sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.

"Slika vrijedi više od tisuću riječi"

Ravnateljica HRZ-a Tajana Pleše istaknula je kako je riječ o posve drukčijem predstavljanju koje je uključilo i film koji je o projektu obnove kolaža snimio HRZ pod geslom "Slika vrijedi više od riječi" u kojemu je prikazan složen i zahtijevan proces restauracije.

Ministrica kulture izrazila je nadu da je ovim filmom HRZ utemeljio i novu praksu prezentacije svoga stručnog rada u trenutcima krize koja je pogodila Hrvatsku i brojnih umjetnina koje su uništene u nedavnim potresima.

Zadovoljstvo rezultatima restauracije i kvalitetnom suradnjom sviju na tom projektu izrazio je i ravnatelj Fondacije Vasarely Pierre Vasarely istaknuvši kako Vasarelyjeva baština svjedoči o povezanosti kultura zemalja srednje Europe.

Veleposlanik Mađarske u Hrvatskoj Csaba Demcsák podsjetio je na izniman odjek prve Vasarelyjeve izložbe u Budimpešti iz 1969. koja je, iako je trajala samo 23 dana, bila najposjećenija izložba.

Istaknuo je kako je prije te izložbe apstraktna umjetnost u Mađarskoj bila tek tolerirana, a poslije nje, priznata i prihvaćena.

Zahvaljujući kvalitetnoj međunarodnoj suradnji sada svjedočimo izuzetnim plodovima dvogodišnjega delikatnog rada, rekao je francuski veleposlanik u Hrvatskoj Gaël Veyssière.

Istaknuvši kako je Vasarely bio avangardna ličnost, veleposlanik Veyssière smatra da bi se umjetniku također svidjela tako kvalitetna međunarodna suradnja, a i osobno ga raduje takvo istraživanje europske dimenzije kulture.

Posebnosti predstavljanja svojim izvedbama pridonijeli su bubnjari učenici Glazbene škole Pavla Markovca, kojima su, osim bubnjava i udaraljka, instrumenti bile i plastične kante za otpad.

Povezane vijesti

• Suvlasnici su zadovoljni svojom obnovljenom zgradom
• Trošak sanacije krova i fasade može se podijeliti s Gradom
• Sjeverna kortina Kaštela ima novi izgled i sigurnija je za posjetitelje