Miroslav Bertoša govorit će "O inovacijskoj interpretaciji Istarskoga razvoda u ranome razdoblju znanstvenoga rada Josipa Bratulića", Milan Bešlić na temu "Likovna komponenta u opusu Josipa Bratulića", a Ivan Bošković: Bratulićeva (auto)hagiotopografija – Bratulićeva enciklopedija svetog (Svetost i čovječnost. Rasprave o hrvatskoj hagiografiji)"
Sedamnaesti Pulski dani eseja održat će se 18. i 19. listopada, a tema je akademik Josip Bratulić, u povodu 80. rođendana. Kako je rekao idejni začetnik manifestacije i voditelj programa Boris Domagoj Biletić, razni će eminentni stručnjaci raspravljati o različitim aspektima Bratulićeva stvaralaštva.
Bratulićev Strossmayer
Miroslav Bertoša govorit će "O inovacijskoj interpretaciji Istarskoga razvoda u ranome razdoblju znanstvenoga rada Josipa Bratulića", Milan Bešlić na temu "Likovna komponenta u opusu Josipa Bratulića", a Ivan Bošković: Bratulićeva (auto)hagiotopografija – Bratulićeva enciklopedija svetog (Svetost i čovječnost. Rasprave o hrvatskoj hagiografiji)".
Stipe Botica imat će temu "Josip Bratulić i Matica hrvatska", Vinko Brešić "Bratulićevo čitanje 19. stoljeća", Mirko Ćurić "Bratulićev Strossmayer", Valnea Delbianco "Fala delu i težaku! Uz rođendansku čestitku Josipu Bratuliću", Goran Filipi "Ornitonimi u Habdelićevu Dikcionaru", Ljubica Josić "Prinos Leksikona hrvatske glagoljice Josipa Bratulića hrvatskoj enciklopedistici", a Ivan Jurković "Rad akademika Josipa Bratulića na povijesnim izvorima".
Josip Lisac imat će temu "Stoljeća hrvatske književnosti i Josip Bratulić", Irvin Lukežić "Zabilježbe o Josipu Bratuliću", a Jelena Lužina "Bepo Bratulić ili O unanimizmu".
Potom su tu Perina Meić "Bratulićevo 19. stoljeće – književnopovijesni pristup", Daniel Mikulaco "Horvatska domovina", Daniel Načinović "Josip Bratulić u obzoru lijepih stvari – Tragom jedne knjige", Franjo Nagulov "Josip Bratulić, prir.: Vukovar: Spomenica Matice hrvatske u povodu desete obljetnice vukovarske tragedije 1991. – 2001.".
Istarski teštament
Ružica Pšihistal ima temu "Kršćanski humanizam kao forma mentis Bratulićeva pristupa književnosti i kulturi", Evelina Rudan "Kad je filologija bila STEM", Milorad Stojević "Bratulićeve Istarske književne teme", Nevio Šetić "Naša Sloga“ 1870. – 1915. kao izvor o događajima s nacionalno integracijskim značenjem u hrvatskim zemljama", a Josip Šiklić "Josip Bratulić i Čakavski sabor – s osobitim obzirom na Istru kroz stoljeća".
Anton Šuljić ima za temu "Bratulićev hrvatski/istarski teštament – Aleja glagoljaša (u povodu 3. izdanja knjige)", a Stipan Trogrlić "Bratulićeve Priče o lijepim stvarima ili Blagdan skromnih darova: prožimanje i sklad naravnog i nadnaravnog".