ZAGREB

Otvorena izložba o 90. obljetnici Udruženja umjetnika Zemlja

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Izložbom "Umjetnost i život su jedno: Udruženje umjetnika Zemlja 1929.-1935." autora Petra Preloga, otvorenom u četvrtak navečer u Galeriji "Klovićevi dvori", obilježava se 90 godina od osnutka Udruženja umjetnika Zemlja - jedne od ključnih hrvatskih umjetničkih skupina međuratnog razdoblja.

Kustosica izložbe je Danijela Marković, autori tekstova i tematskih cjelina: slikarstvo - Petar Prelog, arhitektura - Tamara Bjažić Klarin, naiva - Svjetlana Sumpor, skulptura - Darija Alujević, povijesni kontekst - Suzana Leček, a esej je napisala akademkinja Željka Čorak. Radni naslov izložbe citat je iz pak iz manifesta toga udruženja autora Drage Iblera  - "Umjetnost i život su jedno".

"Zemljaši" željeli likovno opismeniti najsiromašnije slojeve društva

Grupa Zemlja jedinstvena je pojava u cjelokupnoj nacionalnoj modernoj umjetnosti - organizirana umjetnička mreža koja je težila promjeni dominantnih društvenih vrijednosti tako što će uspostaviti nove jasno artikulirane umjetničke strategije kao produkat kolektivnoga djelovanja, istaknula je kustosica Marković.

Objasnila je da su članovi nastojali likovno opismeniti najsiromašnije slojeve društva i izmijeniti profil publike koju je do tada činio isključivo građanski društveni sloj. Izložba donosi reprezentativan presjek djelovanja protagonista Zemlje - od Krste Hegedušića kao ideologa, pokretača i autora Zemljina programa te Drage Iblera kao autora manifesta i predsjednika toga udruženja do brojnih drugih poput Juneka, Tabakovića, Postružnika, Detonija, Tiljka, Mujadžića, Galića, Gomboša, Kauzlarića, Planića, Križića, arhitekata Radne grupe Zagreb i mnogih drugih.

Ravnatelj Klovićevih dvora Antonio Picukarić ocijenio je da je izložba "kruna" ovogodišnje bogate i raznovrsne izložbene djelatnosti te gornjogradske galerije.

Manifest i program artikulirali ideju o povezanosti umjetnosti i života

Autor je podsjetio da je "Zemlja" počela službeno djelovati po usvajanju statuta 25. veljače 1929. Na čelu grupe umjetnika bili su predsjednik arhitekt Drago Ibler i tajnik slikar Krsto Hegedušić. Na temelju razrađenog umjetničkog i društveno angažirnog djelovanja i programa okupili su se akademski obrazovani umjetnici, slikari, arhitekti i kipari, te seljaci i radnici.

Prelog je podsjetio da je osnovni okvir njihova djelovanja bio obilježen ključnim društveno-političkim procesima i događanjima toga doba - atentatom u beogradskoj Skupštini i smrću Stjepana Radića, 6. siječanjskom diktaturom kralja Aleksandra I. Karađorđevića, nacionalnim aspiracijama koje je nametalo hrvatsko pitanje u međuratnoj jugoslavenskoj multinacionalnoj zajednici, snažnom orijenatacijom na seljaštvo u skladu s političkim strategijama Hrvatske seljačke stranke (HSS) i utjecajnom lijevom ideologijom. 

Objasnio je kako su manifest i program toga udruženja artikulirali ideju o potrebi povezivanja umjetnosti i života, oblikovanja nezavisnoga nacionalnog umjetničkog izraza kao rezultata povezanosti ljudi sa sredinom u kojoj žive.

"Takvi 'Zemljini' ciljevi bili su nedvojbeno plemeniti, željelo se izmijeniti kapitalističko društvo s velikim brojem obespravljenih ljudi, približiti im se tematizirajući njihovu svakodnevicu, aktivno ih uključiti putem umjetničkoga stvaralaštva u društveni život i, što je osobito važno, unaprijediti načine njihova života u gradu i na selu", rekao je autor.

Na bremenitu stvarnost umjetnici su nastojali odgovoriti izravno i hrabro, a o tome, ocijenio je, govori i ova izložba - prvo veliko predstavljanje "zemljaškog" umjetničkog korpusa nakon gotovo pola stoljeća.

"Zemljaši" su nas jako zadužili

Izložbu je otvorila Vesna Kusin, izaslanica zagrebačkoga gradonačelnika, podsjetivši kako je iz Udruženja Zemlja rođena i hrvatska naiva - jedinstvena u svjetskim razmjerima, ali upravo kao dio moderne umjetnosti.

Napomenula je kako je grupa homogeno djelovala samo šest godina kada im je, zbog njihova umjetničkog i društvenog angažmana koje je za vlast bilo opasno, 1935. zabranjeno djelovanje .

Kusin je istaknula da je iz "zemljaških" redova arhitekata proizašla možda najveća promjena i inovacija u arhitekturi i urbanizmu što je bio odraz njihove pripadnosti progresivnim europskim arhitektonskim vrijednostima i stremljenjima što se očitovalo u novim oblikovnim i stilskim tendencijama, socijalnim tendencijama i funkcionalističkoj arhitekturi.

Iako se sve to zbilo nakon prestanka djelovanje grupe "Zemlja" u njezinu je okrilju niknulo i kasnije se razvilo do pune mjere pa slobodno možemo reći da su nas "Zemljaši" jako zadužili, ocijenila je Kusin.

"Zato je važno da se sada, gotovo pola stoljeća nakon kritičke retrospektive grupe 'Zemlja' održane 1971. u Zagrebu mlađim generacijama ukaže na njihovu važnost i ulogu u razvoju hrvatske umjentosti 20. stoljeća, te prostru nova čitanja i argumentacije o tom angažiranom umjetničkom pokretu koji je posljedično otvorio nove puteve razvoja moderne umjetnosti", rekla je.

Sada imamo priliku da se o tome izravno osvjedočimo, zaključila je Kusin.

Autor i njegov tim zahvalili su svima koji su posudbom umjetnina pridonijeli izložbi, posebno Modernoj galeriji na posudbi velikoga broja umjetnina, Hrvatskom restauratorskom zavodu na restauraciji djela za izložbu, Institutu za povijest umjetnosti na svesrdnoj pomoći pri realizaciji izložbe, te svim pojedincima, kolegama i suradnicima koji su na bilo koji način dali svoj prilog ostvarenju izložbe.

Izložba je ostvarena zahvaljujući novčanoj potpori Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba, Turističke zajednice Grada Zagreba te sredstvima Galerije Klovićevi dvori i sponzora.

Bit će otvorena do 1. ožujka iduće godine.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini