Pjesnički opus medulinskoga pjesnika akademika Gorana Filipija predstavili su doc. dr. sc. Valter Milovan i prof. Valentina Kolić Pavić, s naglaskom na motivima gradskoga i raznih gradova u kojima je Filipi boravio i kojih se ovlaš dotaknuo u svojemu pjesničkom radu
Prije četiri godine u podmorju uvale Debeljak na rtu Kamenjak, na dubini od četiri metra, medulinski ronioci otkrili su nalazište rimske brodske konstrukcije, čija je starost naknadnim radiokarbonskim metodama datirana između 380. i 415. godine. Da je riječ o kasnoantičkom brodolomu na prijelazu s 4. na 5. stoljeće nove ere potvrdila je i tipološka analiza datacijom ulomaka amfora pronađenih kao dio tereta brodoloma, kazao je preksinoć u medulinskom 3MC-u član istraživačkog tima, arheolog Marko Uhač s Konzervatorskog odjela u Puli, čije je izlaganje otvorilo četvrto izdanje medulinskog zavičajnog annalea "Mate Demarin", znanstveno-stručnog skupa posvećenog predstavljanju rezultata novih znanstvenih istraživanja, valorizaciji povijesne i kulturne baštine te biološke raznolikosti Općine Medulin.
Kasnoantički brod
Hrvatsko-francusko istraživanje predvodila je Ida Koncani Uhač iz Arheološkog muzeja Istre, a brod u uvali Debeljak pokazao se kao jedan od rijetko dobro sačuvanih kasnoantičkih brodova na sjevernome Jadranu.
U nastavku je mr. Sunčica Mustač iz Povijesnog i pomorskog muzeja Istre izlagala o srednjovjekovnom arhitektonskom pejzažu današnje Općine Medulin. Za razliku od zadovoljavajućega stanja istraženosti građevina u prapovijesnom razdoblju (Vižula, Vrčevan, rt Punta Kašteja, Mutila, Kaštijun, Pomer, Premantura) i antičkome razdoblju (Vinkuran, Vižula, Burle, Barbolan, Kažela, otočić Levan, rt Munat, Biskupija, Pomer) - sve na području današnje Općine Medulin - srednjovjekovni arhitektonski pejzaž nešto je manje poznat.
- Razlog tomu je očekivana loša očuvanost lokaliteta na kojima su uočeni tragovi srednjovjekovne arhitekture, skulpture i zidnih slika, ali i mali broj zaštitnih i sustavnih istraživanja koja bi rezultirala potrebnim podacima za rekonstrukciju, tvrdi Mustač. No, unatoč tome, pokušala je definirati izgled toga prostora u razdoblju od 8. do 15. stoljeća tumačenjem sačuvanih arhivskih fotografija i povijesnih podataka kao i analizom ostataka crkvenih građevina, arhitektonske skulpture i zidnoga oslika, a posebno se osvrnula na nalaze koji se povezuju s crkvama sv. Petra na Barbolanu, sv. Foške u Medulinu, Majke Božje od Zdravlja u Medulinu, sv. Ivana u Biskupiji te sv. Flora u Pomeru.
Povjesničar prof. emeritus Miroslav Bertoša, govoreći o prisvajanju općinskih posjeda u Medulinu i okolnim mjestima u doba Venecije, poslužio se očevidom državnog povjerenstva iz 1771. godine o posjedima seoske općine, poznatim pod nazivom komunàl. U kolovozu 1771., temeljem naredbe iz Venecije, knez i providur Pule Girolamo Zorzi obišao je sporne parcele i naredio da se načini popis (Catastico) nezakonito prisvojenih dijelova, između ostalih, i u Villa di Medolino, Villa di Promontore, Villa di Pomer (naseljima u sastavu današnje Općine Medulin), kao i u Villa di Lisignano i Villa di Sissano (tada administrativno povezanih). Prisvojena zemljišta i lokaliteti, uzurpacije, kako se izrijekom nazivaju u vrelima, dokaz su ne samo nezakonitim upravljanjima selima već su, poglavito, važno svjedočanstvo o gospodarskoj snazi i populacijskom rastu ovih južnoistarskih sela u 17. i 18. stoljeću i neizbježnoj potrebi izlaska iz uskih međa svojih seoskih općina.
Temeljeći izlaganje na 271 prikupljenim dokumentom američke službe CIA-e o istarskom geografskom prostoru između 1946. i 1954. godine, povjesničar David Orlović kazao je da nekoliko dokumenata detaljno opisuje morske i kopnene vojne efektive Jugoslavenske armije, uglavnom pored Medulina i Premanture, te poziciju Monte Kope kraj Banjola.
Doc. dr. Valter Milovan i prof. Valentina Kolić Pavić predstavili su pjesnički opus medulinskoga pjesnika akademika Gorana Filipija, s naglaskom na motivima gradskoga i raznih gradova u kojima je Filipi boravio i kojih se ovlaš dotaknuo u svojemu pjesničkom radu. Kroz prizmu grada prelamaju se i Mediteran i prošlost i "muška sjeta" koja karakterizira pjesnikovu misao. Grad se doima kao mjesto razmišljanja, samoće, privida i druženja.
Prof. dr. Mladen Kučinić s Biološkog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta govorio je o značajkama danjih leptira Istre, s posebnim osvrtom na područje Kamenjak. Istraživanja leptira na području Istre provode se već od 18. stoljeća, kojima je utvrđeno nešto više od 130 vrsta danjih leptira, od kojih 50-ak na području Kamenjaka.
"Kako je turizam mijenjao Banjole 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeća, naziv je izlaganja Vitomira Papa. Banjole su nakon Drugoga svjetskog rata bile malo istarsko selo od 400-tinjak stanovnika, bez asfalta, rasvjete, kupaonica i s ukupno šest javnih špina u selu, tek Tvornicom ribe Banjole. Ranih 50-ih sve se mijenja otvaranjem dječje kolonije u Centineri, koja se vremenom pretvara u Odmaralište saveza boraca 24 slovenske općine, kada u Banjole počinju dolaziti gosti iz Slovenije. Već početkom 60-ih na mjestu Autokampa Indije otvaraju se brojna druga odmarališta iz čitave ondašnje države te dolazi do interakcije s domaćim stanovništvom.