Stručno-znanstvenim skupom "Ti si meni po serdini srca", koji se održava u Matici hrvatskoj, obilježena je prva godišnjica uvršćivanja međimurske popevke na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

U svom izlaganju "Međimurska popijevka u hrvatskom povijesnom kontekstu" akademik Dragutin Feletar je ocijenio kako je elegična, nostalgična i životna narodna popijevka u kontekstu povijesti Međimurja bila za Međimurce rame za plakanje.

Ona ih je, smatra, tješila i u velikim teškoćama, ali i radovala u vedrim trenutcima. Zato su narodni stvaratelji u popijevku unosili i srce i dušu, svoje najdublje osjećaje i uz specifičan glazbeni izričaj, istaknuo je dodavši kako se može ustvrditi da je upravo narodna popijevka bila jedan od temelja i najvažnijih čimbenika povijesnog očuvanja hrvatskog identiteta Međimurja.

Međimurska popevka bila čuvarica nacionalnog identiteta Hrvata u Međimurju

Juraj Kolarić smatra da je međimurska popevka bila čuvarica nacionalnog identiteta Hrvata u Međimurju. Raspršen po svim kontinentima, kao građanin svijeta Međimurski se Hrvat uvijek u zavičaj rado vraća s pjesmom na usnama – nadaleko poznatom po tugaljivosti, ali i životnosti, napomenuo je dodavši kako je u toj pjesmi opjevana veličanstvena priroda koja mu je, uz bezbrojne muke, priredila i pregršt ljepote.
U teškim trenucima svoje povijesti, naglasio je, međimurski se čovjek sklonio u crkvu, u kojoj mu nitko nije mogao zabraniti materinsku riječ i pjesmu – utjehu, snagu i otpor prema onima koji su mu htjeli zatrti nacionalnu svijest.

Uspostavivši svoju upravu nad Međimurjem od 1094. godine, zagrebački biskupi i međimurski svećenici Međimurje su sačuvali Hrvatskoj, podsjetio je dodavši kako je zbog toga povijest njegove popijevke najvećim dijelom i povijest katoličke Crkve u Međimurju.
Naglasio je kako su međimurski svećenici - Žganec, Lajtman, Lipnjak, Vuk Croata te tzv. kantori i školniki -  Andrašec, Mustač - zapisivali međimursku popijevku, o kojoj također svjedoče pučke pjesmarice kako što su Prekmurska, Donjodubravska, Svetođurska, Priločka, Kelemenova.
Na proštenjima i hodočašćima pobožni su Međimurci iz međimurske popijevke crpili nadahnuće i vjeru, postavši zbližitelji naroda i poticatelji prijateljstva, ustvrdio je Kolarić.
Po riječima Stjepana Hranjeca svaka se tradicijska pa onda i međimurska popevka objavljuje melodijom i riječju. Obje sastavnice su u tradicijskoj performansi u jedinstvu, rekao je dodavši kako je važna njezina umjetnička jezična struktura.
Tvrtko Zebec je govorio o međimurskoj popevki iz perspektive plesnih tradicija. Ocijenio je kako je svaki od istraživača - Josip Štolcer Slavenski, Vinko Žganec, Ivan Ivančan, Marija Novak, Lidija Bajuk i Josip Krnjak dao svoj obol istraživanjima međimurskih plesova te tako dao svoj doprinos općoj popularnosti međimurske popevke i njezinoj percepciji u hrvatskoj te upisom na UNESCO-ov popis svjetske baštine i u međunarodnoj javnosti.
Svjedočanstvo o povijesnom susretanju i prožimanju slavenskoga pretkršćanstva i kršćanstva, smatra Lidija Bajuk, nužno je pomnije istražiti i u kontekstu mogućega doseljenja povijesnih Hrvata iz Zakarpaća. "Zbog razgradnje uvjetovane fragmentarnom izvedbom i atraktivnosti novije plesne tradicije na folklornoj sceni, pjevana međimurska kola zahtijevaju reafirmaciju i nov folklorni pristup u očuvanju izvedbene cjeline", tvrdi Bajuk.
O međimurskoj popevci tijekom dana još će govoriti Grozdana Marošević, Irena Miholić, Krunoslav Mikulan, Dejan Buvač i Janja Kovač, znastveno stručni skup prate glazbeni izvođači međimurskih popevki, a u sklopu skupa održana je i projekcija dokumentarnog filma "Međimurska popevka, a folksong from Međimurje (Croatia)" Lidije Bajuk u produkciji Pozitiv film Zagreb i hrvatskoga Ministarstva kulture.
Odlukom UNESCO-va Međuvladina odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu, na sjednici u Port Louisu u Mauricijusu 28. studenoga 2018. godine, međimurska popevka uvrštena je na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Skup se održava pod pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i Ministarstva kulture, a organiziraju ga Institut za etnologiju i folkloristiku, Međimurska županija, Odjel za arheologiju i etnologiju Matice hrvatske, Udruga Matapur te Zajednica hrvatskih kulturno-umjetničkih udruga Međimurske županije.

Povezane vijesti

• Priprema se izložba o pučkoj pobožnosti Rovinjštine
• Stare fotografije Ližnjana i Ližnjanaca
• Avantura upoznavanja i otkrivanja baštine