16. PULSKI DANI ESEJA

Nagrada "Zvane Črnja" Damiru Barbariću za knjigu "Putokazi"


- Već šesnaestu godinu, uvijek u isto doba, u Puli se održavaju Pulski dani eseja koji okupljaju i ove godine brojne književnike i povjesničare te umjetnike raznih profila, a ove godine, uz neke od sudionika koji su s nama dugi niz godina, ima i esejista koji su prvi put u Puli. Tema ovogodišnjeg izdanja je "1918. - 2018.: Stoljeće od raspada Monarhije", a i samo mjesto održavanja manifestacije je znakovito, u Puli gdje smo okruženi tim nasljeđem, kazao je Boris Domagoj Biletić, utemeljitelj i voditelj ove manifestacije prisjetivši se svih dosadašnjih izdanja.

Dvodnevna manifestacija

        - Počeli smo 2013. kao dvodnevna manifestacija i kroz godine smo zadržali taj dvodnevni koncept. Svi radovi koji su do sada predstavljeni tiskani su u časopisu Nova Istra, objavljena su i posebna izdanja, separati. Ovdje je do sada izlagalo oko 240 sudionika, predstavljeno 40-ak knjige te održano više od 50 programa predstavljanja programa. Teme su bile Identitet i globalizacija, Ljubav i mržnja, Provincija, Autoritet, Manipulacija i brojne druge, rekao je Biletić.

        Potom je dodijeljena nagrada "Zvane Črnja" za najbolju knjigu eseja u 2018. godini. Članovi povjerenstva zaduženog za dodjelu nagrade djelovali su u sastavu prof. dr. Jelena Lužina, predsjednica, te članovi prof. dr. Vinko Brešić i dr. Marko Kolar, koji su nakon temeljitog uvida u svaku od 13 knjiga prijavljenih na natječaj, postupak njihova ocjenjivanja i vrednovanja proveli u tri deduktivne faze.

        - Članovi povjerenstva dogovorili su da, u drugoj fazi treba izbor dodatno suzit na najuži: tri knjige koje su se već pri prvom čitanju nametnule izvrsnošću: "Putokazi" Damira Barbarića (Matica hrvatska, 2018.), "Nedoumice" Dževada Karahasana (Preporod - Kulturno društvo Bošnjaka Hrvatske, 2017.) te "Predsmrtni dnevnik" "Igora Mandića (VBZ, 2017.). Iako je jednoglasno ocijenjeno kako je riječ o iznimnim i nadasve moćnim knjigama, nakon temeljitih rasprava o svakoj od triju knjiga, odlučeno je da se nagrada dodijeli Damiru Barbariću za knjigu "Putokazi", kazala je Jelena Lužina.

Kompaktno i lucidno

        Ona je nadalje rekla da premda opsegom najmanja (180 stranica), "Barbarićeva knjiga kao da slijedi onu arhaičnu maksimu klasične poetike koju smo, zavedeni flamboajantnim "izmima' i 'postizmima' našega doba, odavno zaboravili 'riječima tijesno a mislima široko'. Između Barbarićevih korica 17 je nadasve kompaktnih i lucidnih tekstova koju kuražno (i stilski besprijekorno) esejiziraju o onim krupnim pitanjima/dilemama na koje se svi spotičemo gotovo svakodnevno i na svakom koraku", kazala je Lužina.

        Sam autor je rekao da mu je jako drago čuti tako lijepe riječi te iznimna čast primiti uglednu nagradu od uglednog Društva.

        - Drago mi je što sam se pridružio nizu uglednih dobitnika nagrade, te što su u konkurenciji bila djela iznimnih autora. Neću reći da nagrada nije za mene iznenađenje, to mi je bio svojevrsni izazov, ja sam bio i ostao prvenstveno filozof. Nagrada neće bitno utjecati da hodam svojim putem, ja sam takav, mirno i spokojno koračam, ali ne mogu reći da mi to ne predstavlja veliku čast, a iznenađen sam da sam upravo ja dobitnik, kazao je Barbarić.

Milan Soklić predstavit će se esejom "Transformacije srednjoeuropske ideološke potke u stoljeću koje smo zvali svojim", Darko Dukovski "Istra 1918. i politički program istarskih Hrvata", Bruno Dobrić "Pula, studeni 1918. - izgubljeni zavičaj", Josip Šiklić "Hrvatsko školstvo u Istri od 1914. do 1918.", Robert Skenderović "Bačka i Srijem između Zagreba i Beograda u zbivanjima 1918. godine"; Dragutin Lučić Luce "Fuga"; Stipan Trogrlić "Katolička crkva u Istri (hijerarhijsko-kleričke strukture) i poslijeratna stvarnost 1918./1919. godine", Zvonimir Deković "Hrvati Boke danas: stanje i perspektive", te Marieta Djaković: Izgubljena domovina jednoga djetinjstva u Puli (Jaro Zeman).

Neki od izlagača morali su odgoditi dolazak zbog bolesti ili više sile, a nazočni esejisti ponudili su vrlo zanimljiv i šarolik spektar promišljanja o raznim segmentima zadane teme, gdje su se osvrnuli na mnoge zanimljive aspekte iz toga doba.

Soklić je govorio i o tome kako 1900. korespondira s Nietzscheovom smrću, pa je njegovo izlaganje išlo u kvalitetna filozofska promišljanja, Dukovski je iznio brojne povijesne činjenice, a i ostali autori su bili vrlo nadahnuti svojim originalnim doprinosima. (V. BEGIĆ)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter