"CARMINA BURANA" IZVEDENA U PULSKOJ ARENI
Moćno, snažno, dojmljivo i upečatljivo
Moćno. Snažno. Dojmljivo. Upečatljivo. Jako. Tako se može definirati izvedba Orffove scenske kantate "Carmina Burana" koja je izvedena u punoj Areni u nedjelju navečer te ispraćena je ovacijama zadovoljne publike, koja jednostavno nije puštala izvođače s pozornice, te pozvala ih je i na bis, kojom su prilikom izveli "O Fortuna".
O, Fortuna
Predvođeni vrhunskim dirigentom Villeom Matvejeffom, orkestar Opere Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, uz Akademski zbor "Ivan Goran Kovačić" iz Zagreba te dječje zborove Kap i Torretta uz vrhunske soliste, sopranisticu Sumi Jo, kontratenora Franka Klisovića i baritona Roberta Kolara, priredili su pravi spektakl za ljubitelje klasike u Areni.
Baš poput Verdija, čiju smo "Aidu" gledali prije četiri dana, i Carl Orff je imao želju stvoriti djelo koje će prepoznati široka publika, i u tome je i više nego uspio. "Carmina Burana" postala je ne samo prepoznatljivo moderno djelo klasične glazbe proteklog stoljeća, već i uvjerljivo najizvođeniji zborski zapjev, sa spektakularnim "O Fortuna" koji je zbog svoje popularnosti praktički započeo vlastiti život neovisno o cjelovitom djelu.
"Carmina Burana" je ime dano rukopisu od 254 pjesme i dramskih tekstova koji potječu uglavnom iz 11. ili 12. st., iako ima onih koji potječu iz 13. stoljeća. Tekstovi su napisani prvenstveno srednjovjekovnim latinskim, dok nekolicinu tekstova krasi srednjo-visoki njemački. Usto, nešto pjesama ispisano je staro-francuskim ili provansalskim te makaronskim, odnosno mješavinom latinskog i njemačkog ili pučkim francuskim.
Kolekcija je pronađena 1803. u benediktinskom samostanu u Benediktbeuernu, Bavarska. Dvadeset i četiri pjesme iz "Carmine Burane" tijekom 1935. i 1936. uglazbljuje njemački skladatelj Carl Orff.
Izvedba upriličena u nedjelju u Areni bila je jedna od najsnažnijih izvedbi ovoga djela koja je upriličena tijekom godina u Areni.
Izvođači su bili iznimno uigrani i usklađeni, dojmljivi te uspjeli su iznimno dojmljivo, s posebnim osjećajem za dinamiku, za crescenda i decrescenda, bogat kontrapunkt i snažnu melodijsku liniju predstaviti ovu zahtjevnu scensku kantatu.
Uz Sumi Jo, opravdano najavljenom zvijezdom večeri, sjajni su bili i kontratenor Franko Klisović te bariton Robert Kolar, s iznimnim glasovnim registrom u stanju da prikaže široki raspon i spektar tema koji je prisutan u ovome djelu.
Operna zvijezda iz Seula
Sumi Jo, južnokorejska je operna pjevačica rođena u Seulu. Studirala je u svojoj rodnoj zemlji prije upisa na konzervatorij Accademia di Santa Cecilia u Rimu. S više od 50 snimljenih nosača zvuka, najprodavanija je pjevačica klasične glazbe na svijetu. Zbog izuzetne muzikalnosti, preciznosti i topline glasa, Sumi Jo postala je najtraženija sopranistica generacije, a javnost i struka natječu se u hvalospjevima njenim nastupima u najvažnijim opernim kućama i koncertnim dvoranama diljem svijeta.
Svoj sjaj, divan glas koji je u simbiozi s Vespazijanovim amfiteatrom zvučao vilinski, Sumi Jo je okrunila i nadahnutim scenskim nastupom.
Zborovođe su bili Luka Vukšić (Akademski zbor "Ivan Goran Kovačić"), Franka Zlatić i Nika Mančić (Dječji zbor Kap) i Suzana Štefanić (Dječji zbor Torretta), a koncertni-majstor Anton Kyrylov. Inspicijenti su bili Valter Milavec i Branka Kušen Kajdi. (Piše Vanesa BEGIĆ, Snimio Dejan ŠTIFANIĆ)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
