NOVIGRAD
IZLOŽBA FOTOGRAFIJA NADJE BREČEVIĆ Sorry Mom, But It looks So Sharp
Jedna od fotografija Nadje Brečević
Potaknuta nedavnim zbivanjima u Švedskoj koja je uvela "konačno rješenje pušačkog pitanja" donijevši zakon o zabrani pušenja na javnim mjestima, Nadja Brečević, koja i živi u Švedskoj, kroz izložbu hrabro progovara o opravdanosti uvođenja lažnih etičkih sustava kroz koji se određuje način života ili navike pojedinaca
Hoće li popušiti pušači zbog svog upornog pušenja, provokativno je pitanje kojim se bavi mlada umjetnica Nadja Brečević na svojoj prvoj samostalnoj izložbi fotografija: "Sorry Mom, But It looks So Sharp" postavljenoj u novigradskoj galeriji Agata.
Autorica je rođena i živi u Švedskoj, ali je hrvatskih korijena, a izložba joj je organizirana u okviru novigradskog 15. Foto ex temporea pa je umjetnicu predstavila idejna začetnica i umjetnička voditeljica spomenutog foto projekta Miranda Legović.
(Ne)opravdani progon pušača
Već ulaskom u galeriju zaključujemo da se autoričin postav izražajnih fotografskih portreta strastvenih pušača može promatrati sa sociološko-kulturološkog aspekta jer se u njemu provlače dvije premise, koje je pojasnio kustos i autor izložbenog kataloga Eugen Borkovsky. Prvom ona bilježi trenutak psiho-fizičkog stanja neke osobe, a druga problematizira aktualno stanja prema pušačima ili bolje rečeno javni progon pušača. Upravo je ovo posljednje navelo autoricu da otvori pitanja zadanih pravila nametnutih u korporativnom kapitalizmu koji pokorava društvo ovladavanjem masa zbog utrke za moći. Potaknuta nedavnim zbivanjima u Švedskoj koja je uvela "konačno rješenje pušačkog pitanja" donijevši zakon o zabrani pušenja na javnim mjestima, Brečević kroz izložbu hrabro progovara o opravdanosti uvođenja lažnih etičkih sustava kroz koji se određuje način života ili navike pojedinaca. Iako možda zvuči kontraproduktivno kroz prizmu ozloglašenog pušenja odgovarati na percepciju vrijednosti, ona je izdižući se od primarne misli otvorila čitav niz drugih prijepornih pitanja o štetnostima kojima danas kontaminiraju potrošače u hiperkonzumerističkom društvu.
- Pitamo se što je sa štetnošću alkohola, slatkih pića ili energetskih napitaka. Što je sa kemijskim pripravcima za opuštanje, farmacijskim preparatima, prekarnim radom, ispusnim plinovima iz auspuha automobila, štetnim zračenjima iz odašiljača, GMO proizvodima, industrijom mesa, gomilanjem smeća, klimatskim promjenama, neželjenim susjedima, nizao je pitanja Borkovsky zaključivši da se nad tim potrošačima ne potiče progon kao nad pušačima i da je utjecaj duhanskog dima na zdravlje u svekoliko nezdravom društvu minoran.
Borkovsky se potom osvrnuo na povijesni put duhana, povezavši pušenje sa ritualnim činom u određenim životnim situacijama, istaknuvši kako stručnjaci tvrde da male količine nikotina djeluju povoljno na ljudsko tijelo jer stimuliraju mozak, u čemu vidi jedan od razloga što su mnogi umjetnici još kroz povijest ostali strastveni pušači koji za razliku od alkoholičara ili narkomana ni po čemu ponašanjem ne odskaču u svakodnevnici i funkcioniraju neupitno na svojim radnim mjestima. Ono što je bazna poruka izložbe ove aktivistice, uz pretpostavku da se u kontekstu današnjeg shvaćanja i osude pušenja ne bi pretvorila u antitezu, jest primjedba nepušačima koji pušače toliko diskriminiraju donošenjem rigidnih zakona o zabrani pušenja da ih smatraju osobama "drugog reda".
Kolekcija odličnih crno-bijelih portreta
No, dok se ne pronađe konsenzus između slobode izbora pojedinca i nametnutih pravila vladajućih te ne ispuši "lula mira" ovu izložbu treba prvenstveno percipirati kao kolekciju odličnih crno-bijelih portreta, a ideju pušenja shvatiti kao aktivističko-artistički projekt koji izlazi iz konvencionalnih okvira ili zadatosti. Bitni izričaj izložbe je smisao za likovnost unutar samozadane teme u kojem autorica bilježi neponovljivost trenutka psihološkog stanja aktera u trenucima te zabranjene aktivnosti. Cigaretu ne skrivaju, već naprotiv, ne odvajaju se od nje, a lica im odaju karakter i izraženu strastvenost te živahnost dok uvlače dim. Dublja analiza ovih pušača navodi autoricu, ali i promatrače fotografija na pitanje da li je u ovom konfuznom i stresnom tempu življenja cigareta jedini stalni čovjekov pratitelj ili možda prijatelj koji ga opušta i ublažava osamljenost, obrazlagao je Borkovsky ustvrdivši da je Brečević "zaštitnica demokracije koja kroz svoju angažiranu umjetnost poziva na akciju suprotstavljanja svim dvoličnim obrascima globalno nametnute brige o pojedincu pod strašnim sloganom: '…za vaše dobro…'
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
