ZAGREB
Izložba "Dokumenti jednog eksperimenta" u Zbirci Richter
(Hina/EPA)
U povodu stogodišnjice rođenja Dimitrije Bašičevića Mangelosa u Zbirci Richter zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti 15. rujna otvara se izložba "Dokumenti jednog eksperimenta".
Dimitrije Bašičević (1921. – 1987.) bio je povjesničar umjetnosti, kritičar, kustos te umjetnik koji je stvarao pod pseudonimom Mangelos i dugo je skrivao svoj rad. Ime je uzeo prema selu iz okolice rodnog mjesta Šid.
Njegova posljednja veća izložba u Zagrebu bila je 1990. godine, a manja tematska, posvećena ciklusu Manifesti, u Galeriji Nova, 2019.
Naziv aktualne izložbe preuzet je iz njegova rada nastalog u precrnjenom katalogu grupe EXAT 51, čiji je Richter bio utemeljitelj i član, u kojem je kao umjetnik zauzeo svoj stav prema njihovoj izložbi 1953., a koju je podržavao i svojim kritičarskim i teorijskim radom.
Na izložbi će se predstaviti sve teme iz Mangelosova velikog opusa: Pejzaže rata i smrti, Tabule rasae, Negacije slikarstva, Abecede, Nostories, Fenomen Picasso kao i Manifeste.
Kao likovni kritičar bio je angažiran oko promocije apstraktne i primitivne umjetnosti u ranom poslijeratnom razdoblju. Radio je u Galeriji suvremene umjetnosti, vodio Galeriju primitivne umjetnosti šezdesetih godina i Centar za film, fotografiju i televiziju sedamdesetih. Bio je član Grupe Gorgona.
Kustosica izložbe Branka Stipančić kaže da je teško sa sigurnošću reći kako i kada je počeo Mangelosov umjetnički projekt kojeg je nazvao no-art, a kada je umro njegovo je djelo još bilo nedovoljno osvijetljeno i valorizirano.
"Cijenjen kao kustos i kritičar, na scenu je kao umjetnik izašao tek krajem 60-ih uz podršku kolega i umjetnika mlađe generacije. Postupno, a pogotovo nakon izložbe Gorgona u Galeriji suvremene umjetnosti u Zagrebu 1977., publika je počela upoznavati Mangelosov opus", podsjetila je u predgovoru.
Radio je izložbe u alternativnim prostorima u Zagrebu, poput Podrooma i Ateliera Toše Dabca, te imao velike samostalne izložbe u Zagrebu, Berlinu, New Yorku, Londonu, Gentu, Portu, Barceloni, Grazu, Kasselu, Beču, Parizu, Ljubljani.
Sudjelovao je na međunarodnim izložbama u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti (MoMa), Tate Modern, Muzeju George Pompidou, Kröller Müller muzeju te na manifestacijama poput Venecijanskog bijenala i Carnegie International. Djela su mu danas u slavnim muzejskim i privatnim kolekcijama.
"Iako su njegovi radovi vizualno atraktivni u sazvučju crvene, crne i bijele boje, s geometriziranim slovima, te riječima koje je ispisivao između izvučenih linija na tablama, u knjigama i na globusima njegovo djelo ne promatramo u kontekstu pročišćavanja forme i redukcionizma u umjetnosti, jer Mangelos nije bio slikar", napomenula je kustosica.
Po njezinim riječima, on je različitim postupcima negirao sliku, a svojim se tvrdnjama negation de la peinture, antipeinture ispisanima ispod prekriženih ili temperom precrnjenih reprodukcija slika Mangelos nadovezao na cijeli niz negacija prisutnih u umjetnosti 20. stoljeća: od Marcela Duchampa, preko Renéa Magrittea do Marcela Broodthaersa.
Ta je izložba prvi javni događaj koji Muzej suvremene umjetnosti organizira u sklopu međunarodnog projekta Adrinetbook posvećenog digitalizaciji kulturne baštine s fokusom na knjigu.
Popratni program donosi i predavanja Branke Stipančić o Mangelosu umjetniku te Vesne Meštrić o Dimitriju Bašičeviću teoretičaru umjetnosti, kritičaru i kustosu. Izložba se može razgledati do 13. listopada.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
