Ova nas izložba zapravo uvodi u priču o jednom od najznačajnijih, najkompleksnijih spomenika kasne antike na području Republike Hrvatske, o vrlo prostornoj arheološkoj zoni koja se, osim u Hrvatskoj, prostire i na području susjedne Slovenije, a koja nam je iz povijesnih izvora poznatija kao "Claustra Alpium Iuliarum", objašnjava Josip Višnjić iz Hrvatskog restauratorskog zavoda

U Muzeju Grada Rovinja do kraja listopada gostuje izložba "Claustra - Skrivena ostavština starih Rimljana" Hrvatskog restauratorskog zavoda, a na svečanom su je otvorenju predstavili v.d ravnateljice Muzeja Grada Rovinja, Tajana Ujčić i Josip Višnjić iz Hrvatskog restauratorskog zavoda.

- Ova nas izložba zapravo uvodi u priču o jednom od najznačajnijih, najkompleksnijih spomenika kasne antike na području Republike Hrvatske, o vrlo prostornoj arheološkoj zoni koja se, osim u Hrvatskoj, prostire i na području susjedne Slovenije, a koja nam je iz povijesnih izvora poznatija kao "Claustra Alpium Iuliarum", objašnjava Višnjić.

Obrambeni sustavi

Naime, radi se o kasnorimskom obrambenom sustavu koji se sastojao od više segmenata kamenih zidina s kulama koje su se oblikom prilagođavale terenu i tako uspješno koristile njegov potencijal. Zidine su zatvarale sva predjela kojima su prolazili izuzetno važni rimski putovi prema antičkoj Italiji, dok su na najvažnijim dijelovima imali utvrde ili tvrđave.

- Spomenik je nastao krajem 3. stoljeća u vrlo turbulentnim vremenima za Rimsko Carstvo, kada se nije razmišljalo samo o obrani granica, nego se počelo razmišljati i o izgradnji obrambenih sustava unutar prostora Carstva. Dakle, Claustra je izgrađena za potrebe obrane Italije od prodora barbarskih naroda, odnosno, za unutarnje sukobe, nadalje govori Višnjić.

Neki su pojedinačni zidovi bili dugački i do nekoliko kilometara, dok su u pravilu bili široki od jednog do dva metra. Najduži zid bio je takozvani Ajdovski zid (poganski zid) iznad Vrhnike, dugačak gotovo osam kilometara s čak 35 kula. Još mnogo sličnih zanimljivosti o Claustri posjetitelji mogu saznati čitajući postavljene panoe, ili pak gledajući dokumentarni film u susjednoj prostoriji, dok su pravu atrakciju na otvorenju predstavljala i dva djelatnika odjevena u rimske vojnike, sa svom pripadajućom odorom i opremom.

Inače, ova je izložba nastala u sklopu projekta "Claustra +, prekogranična destinacija kulturnog i zelenog turizma", a nastavak je ranijeg projekta koji se 2014./15. godine realizirao pod nazivom "Claustra - kameni branici Rimskog Carstva". Osnovna je ideja oba projekta, kako saznajemo, istraživanje ovog sustava koji se već godinama istražuje, ali oko njega i dalje postoji mnoštvo nepoznanica. Ipak, projektima se pokušao pronaći adekvatan način iskorištavanja tog velikog kulturno-turističkog resursa kojime raspolažu dvije države.

- Cijeli niz aktivnosti napravljen je na svim područjima, od istraživanja, gdje smo prvo primjenjivali neke suvremene metode koje su nam donijele nove spoznaje o ovome sustavu, do promocije ovog spomenika, dakle izvještavanje javnosti kroz brojna predavanja, izložbe, snimanje dokumentarnih filmova, predavanja u školama i čitav niz aktivnosti koji se odnosi na osmišljavanje kulturno-turističkog proizvoda, navodi Višnjić te naglašava kako je posebno važno osnivanje konzorcija "Claustra" u koji su uključeni svi dionici počevši od institucija, jedinica lokalne samouprave, zainteresiranih pojedinaca i gospodarskih subjekata koji djeluju uz samu Claustru, a koji bi u budućnosti trebali brinuti o tom spomeniku u vidu osmišljavanja daljnjih sadržaja i proizvoda vezanih uz njega, ističe.

Povijesna vrijednost

Važnost tog projekta očituje se upravo u tome što je prvi put ostvareno da se Claustra, koja postoji na jako širokom području, tretira kao jedinstveni spomenik, a time i sukladno s njezinom stvarnom povijesnom vrijednošću.

- Drago mi je što Muzej Grada ima priliku ugostiti izložbu Hrvatskog restauratorskog zavoda. Tako je na mala vrata jedan europski projekt ušao u naš muzej i time najavio smjer suradnje u kojemu ćemo i u budućnosti ići. Zanimljivo je što je izložba postavljena baš u ovome prostoru gdje su upravo djelatnici Hrvatskog restauratorskog zavoda pronašli barokne oslike, dok ste Višnjića imali priliku upoznati dok je u prizemlju provodio arheološka istraživanja, kazala je Tajana Ujčić.

Organizatori ove izložbe su Hrvatski restauratorski zavod, Muzej Grada Rovinja i Arheološki muzej Istre, dok je projekt realiziran između partnera iz Slovenije i Hrvatske.