U Kući fresaka u Draguću javnosti je prvi put predstavljen projekt digitalne on-line baze "Istarska kulturna baština - Patrimonio culturale Istriano", koja bi nakon završnih testiranja za otprilike mjesec dana trebala postati javno dostupna na internetu. Ova je prezentacija bila namijenjena ponajprije kulturnoj i znanstvenoj javnosti, kulturnim djelatnicima i predstavnicima institucija koji su profesionalno povezani sa sadržajem kojeg će baza nuditi. Projekt je pokrenuo Povijesni i pomorski muzej Istre, a urednica digitalne baze je voditeljica Kuće fresaka u Draguću Sunčica Mustać, koja je uz Maurizija Levaka i Ivana Matejčića predstavila projekt uzvanicima.

Projekti koji oplemenjuju

Okupljene je najprije u ime Istarske županije pozdravio njen pročelnik za kulturu Vladimir Torbica, a načelnik općine Cerovlje Emil Daus naglasio je kako je djelovanjem Kuće fresaka Draguć dobio potencijal kojeg do pred desetak godina nije imao. Ravnatelj Povijesnog i pomorskog muzeja u Puli Gracijano Kešac ukazao je kako je Kuća fresaka zamišljena kao referentna točka za proučavanje zidnog slikarstva u Istri ali i kao mjesto opće kulturne promidžbe i razvoja kulturnog turizma. Kešac je također naglasio kako pulski Muzej intenzivno provodi digitalizaciju svoje građe, što je dosad učinjeno već s oko 50.000 jedinica, među ostalim i s cjelokupnom građom Istarskog sabora koja je sada dostupna istraživačima u digitalnom obliku.

- Na Dan Europe, u Godini europske kulturne baštine, predstavljamo ovaj projekt kao istarski kamenčić koji uz ostale čini taj kulturni mozaik Europe, rekao je Kešac.

Pomoćnik ministrice kulture Davor Trupković je napomenuo kako je za sve projekte digitalizacije muzejske i arhivske građe u državi iz europskih fondova osigurano 40 milijuna kuna, te naglasio kako bi "procesi digitalizacije mogli imati reperkusije na pitanje namjene nekih još nerevitaliziranih prostora", referirajući se na neke spomenike kulture poput dvoraca ili kaštela koji još nemaju svoju funkciju, a kako ne mogu u svima biti muzeji, u nekima bi se mogli osnovati razvojni centri za djelatnosti vezane uz digitalizaciju kulturne baštine.

Naposljetku, začetnik zamisli o osnivanju Kuće fresaka u Draguću, europarlamentarac Ivan Jakovčić, rekao je da je ovaj projekt u Draguću bio jedan od snova njega i njegovih suradnika koji se ostvario, te da ovakvi projekti oplemenjuju ljude.

Podaci o kulturnim dobrima

Buduća digitalna baza istarske kulturne baštine sadržavat će tekstualne i slikovne podatke o kulturnim dobrima identificiranima kao nepokretni i pokretni spomenici, što uključuje arhitekturu, freske, slikarstvo, skulpturu, karte, knjige, fotografije, liturgijske predmete i ruho, uporabne predmete i drugo. Fotografije će biti informativnog karaktera odnosno neće biti pogodne za komercijalnu uporabu, ali će biti naznačeno gdje i pod kojim uvjetima tražitelji mogu dobiti njihove upotrebljive inačice. Podaci o kulturnim dobrima bit će selektivno dostupni različitim kategorijama korisnika: pristup razine C nudit će ograničene podatke neregistriranim internetskim korisnicima (običnim "surferima"), dok će pristup razine A biti najdetaljniji, prilagođen znanstvenicima i stručnjacima koji će se registrirati putem institucijama u kojima rade. Zamišljeno je da baza bude pomoćni alat u obrazovnim ustanovama te u turističkom sektoru, a bit će povezana i s Istrapedijom, istarskom digitalnom enciklopedijom.

Velik je njezin značaj i u međunarodnoj promociji kulturne baštine Istre i Hrvatske, koja se prvi put predstavlja na ovakav način, rekla je predstavljajući ovaj projekt njegova urednica Sunčica Mustać. (Napisao i snimio Davor ŠIŠOVIĆ)

Povezane vijesti

• Rovinj i okolne općine oživljavaju povijest uz 3D rekonstrukcije i proširenu stvarnost