ZAGREB
Galerija Nova: Izložba "Brioni - pokušaj prizivanja mrtvih"
(Hina/EPA)
Galerija Nova u petak otvara izložbu "Brioni - pokušaj prizivanja mrtvih", inspirirana burnom poviješću Brijuna, na kojoj izlažu Behzad Khosravi Noori i Magnus Bartas.
Dvojica švedskih umjetnika već se dulje zanimaju za post-jugoslavenske teme, a ovaj put su im u fokusu predsjednik nekadašnje Jugoslavije Josip Broz Tito i Paul Kupelwieser, industrijalac koji je svojedobno kupio Brijune.
Izložba, nastala u koprodukciji kustoskog i umjetničkog tima izložbe i WHW-a, nastavak je dugotrajne suradnje kustosica Ane Kovačić i Lee Vene s tim umjetnicima.
Film, kao središnja točka njihova rada sučeljava dvije povijesne ličnosti koje su dijelile opsesiju Brijunima, gdje su proveli velik dio svoj života, drastično transformirajući krajolik i faunu otoka. Za obojicu su Brijuni bili životni projekt pun taštine i grandioznih ideja.
Paul Kupelwieser, austrijski industrijalac kojeg je u filmu utjelovio glumac Günter Franzmeier, kupuje malarično otočje Brijuni 1893. s idejom razvijanja elitnog turističkog resorta i lječilišta te uz pomoć znanstvenika Roberta Kocha iskorjenjuje malariju.
S druge strane, Tito kojega glumi Vilim Matula, oko pola stoljeća kasnije to otočje tretira kao geopolitičku realizaciju Pokreta nesvrstanih te ono dobiva važnu ulogu u formiranju međunarodnih kulturnih i političkih veza, postajući pozornica za brojna društvena i politička događanja, što također čini širu izložbenu cjelinu.
"Prostor galerije postao je interludij koji vodi do filma kao kulminacije rada, nenametljivo nudeći detalje povijesne građe, dijelove memorabilija, boje i materijale koji nas asociraju na nekadašnji sjaj ovog otočja u periodima", napominje se u najavi.
Film se temelji na narativnim strategijama esejističkog filma, a ostatak izložbe kombinira općepoznate priče o otočju, ali i one intimnije, poput razglednica s Brijuna.
"Noori i Bartas nas pozivaju da iznova razmotrimo kompleksnu i konfliktnu povijest Brijuna, neočekivano isprepletene suživote Kupelwiesera i Tita te ljudsku potrebu za dominacijom nad prirodom koja rezultira začudnom transformacijom ekosustava", ističe se.
Naime, prema popisu iz 1977. na Brijunima je bilo više od tisuću životinja, među kojima su bili tigrovi, orangutani, nojevi, žirafe, zebre, slonovi, deve, kozorozi, antilope, gazele, ljame, tuljani, plamenci, grizliji, tibetanski medvjedi i činčile.
Danas ih je znatno manje, no i dalje dijele stanište koje zasigurno ne bi dijelile u svijetu izvan otoka te se na izložbi kontroliran i modificiran krajolik promatraju kao oblici iskazivanja kolonijalne moći.
"Obojica aktera istodobno se veoma intimno i gotovo ranjivo identificiraju s otočjem i reflektiraju vlastitu opsesiju prirodom i živim bićima koja ga nastanjuju", dodaje se.
Izložba će biti otvorena do 23. prosinca, a u utorak 24. studenog održat će se online screening i razgovor koji će predstaviti umjetnike.
Magnus Bartas umjetnik je, književnik i profesor na Sveučilištu za umjetnost, obrt i dizajn u Stockholmu, a Behzad Khosravi Noori, koji završava doktorat na Konstfacku, ovo je ljeto izlagao u Domu hrvatskog društva likovnih umjetnika.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
