ZAGREB

Franceschi: Moderna galerija će biti suvremeni muzej koji komunicira s javnošću

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

Povjesničar umjetnosti Branko Franceschi novi je ravnatelj zagrebačke Moderne galerije, za koju kaže da ima svoje određeno područje, ali mora djelovati kao suvremeni muzej koji će komunicirati s javnošću i iskoristiti sve pogodnosti društvenih mreža.

Franceschi je na tom je mjestu zamijenio dugogodišnju ravnateljicu Biserku Rauter Plančić koja odlazi u mirovinu, a u Zagreb se vraća nakon što je radio u Rijeci i Splitu.

U riječkom Muzeju moderne i suvremene umjetnosti bio je ravnatelj od 2004. do 2008., a na čelu Galerije umjetnina Split od 2014. do sadašnje dužnosti. Na likovnoj se sceni pamti i kao voditelj i kustos zagrebačke Galerije Miroslav Kraljević (od 1987. do 2004.).

"U likovnim krugovima mene se smatra kao nekoga tko promovira suvremenu umjetnost što nije sasvim točno ako se uzme u obzir moj životopis, no ono na čemu ću svakako inzistirati je da osuvremenimo način komunikacije prema javnosti i iskoristimo sve pogodnosti koje nam danas daju društvene mreže", rekao je Franceschi za Hinu.

Smatra da postoji potreba za puno dinamičnijim web siteom Moderne galerije i na tom su području već poduzeli prve korake, a sljedeće je prezentacija postava muzejske zbirke.

Po njegovim riječima, bivša ravnateljica već je uvela velike promjene i dinamizirala način predstavljanja zbirke unoseći stalno nove radove koje je muzej ili nabavljao ili dobivao kao donacije.

Pojam stalnog postava nije dobar za muzejske institucije

"Izbjegavam i stalno se kao profesionalac borim protiv pojma stalnog postava jer to umrtvljuje muzejske institucije i na neki način obeshrabruje posjetitelje jer ako su jednom vidjeli neki postav u srednjoj školi, zašto bi došli ponovno", napomenuo je.

Kaže da treba uzeti u obzir da se ove godine odrađuje program koji je već zaključen, no on će nastojati prostorno definirati područja koja će biti namijenjena predstavljanju zbirke i za povremene izložbe.

Najavio je da će se samo predstavljanje zbirke temeljiti na puno više informacija i interpretacije umjetničkih djela, po temama koje se tiču modernog razdoblja "jer je umjetničko stvaralaštvo spoznajna disciplina, a ne samo jedna djelatnost koja se bavi estetskim fenomenima."

"Iskoristit ćemo naš fundus da predstavimo ne samo ono što je evolucija tradiconalnog likovnog izraza u našem vremenu, već i sve one fenomene koji ga obilježavaju, da krenemo i naglasimo što je ta linija moderniteta u našoj umjetnosti, u vremenskom razdoblju kojeg pokrivamo, a koji je i do danas", ustvrdio je.

Time će se, vjeruje, napraviti distinkcija između dva pojma koji često rade nejasnoće u percepciji umjetnosti - što je to moderno, a što suvremeno i upravo će to reći prvi postav.

Nacionalni muzej moderne umjetnosti u zgradi na Trgu žrtava fašizma

Franceschi smatra da iza imena Moderna galerija zapravo stoji nacionalni muzej moderne umjetnosti, kako bi se trebao zvati, a što već i stoji na njezinim web stranicama. "O tome bi također trebalo razmišljati, no to nije samo volja institucije, treba postojati šira volja bez obzira što Moderna galerija, kao i Galerija umjetnina Split već jako dugo djeluju kao muzejske institucije."

Još jedan izazov s kojim će se suočiti na mjestu ravnatelja je onaj koji ima većina zagrebačkih muzeja - prostorni jer, kako kaže, prekrasna donjogradska palača Vranyczany jest idealno locirana, ali je premalena za rad muzejske institucije čija zbirka ima više od 10 tisuća umjetnina.

Dodatni problem je što nema adekvatne čuvaonice umjetnina koje su esencijalni pogon svakog muzeja, ali ni dovoljno izložbenog prostora, pa zato i postoji problem s izmještanjem postava da bi se postavile povremene izložbe.

Franceschi kaže da već par godina razmišlja o zgradi HAZU na Trgu žrtava fašizma u kojemu je nekad bio studentski dom, a koja bi "s osam tisuća četvornih metara prostorno i lokacijom bila idealna za muzej moderne umjetnosti."

Na tom se trgu nalazi i Meštrovićev paviljon, Dom HDLU s kojim bi se mogla, ističe, stvoriti sinergija kojom bi te krovne institucije mogle ispuniti svoju zadaću i napraviti čudesa te postaviti Hrvatsku čvrsto u internacionalnom razmjerima. "Sve ovisi o razumijevanju HAZU, našeg osnivača Ministarstva kulture i svih drugih problema koji se uz to vežu", dodao je.

Kako bi odgovorila na sve veći val turista Moderna galerija će zasad, najavio je Franceschi, raditi što bolje izložbe i predstavljati ih dvojezično, što treba biti standard svih muzeografskih pratećih elemenata izložbe.

Umjetnost hrvatskih regija i dijaspore - za početak izložba autora plakata za film M*A*S*H*

U Modernoj galeriji u Zagrebu, gradu koji je središte kulturne i političke moći, planira pružiti i informacije o tome što se događa u ostalim dijelovima Hrvatske.

"Hrvatska je stvarno blagoslovljenja da kultura nije centralizirana, postoje žarišta s akademijama i snažnim muzejskim institucijama oko kojih se okupljalju umjetničke scene, vizualne i likovne umjetnosti koje imaju samosvojnosti. Volio bih da u ove četiri godine mandata predstavimo četiri regije", rekao je.

Također, predstavljat će se i umjetnici iz dijaspore, "velike globalne Hrvatske", oni hrvatskog porijekla ili oni koji su stvarali u zemlji koju su izabrali za život.

Takva je i prva izložba koju će otvoriti kao ravnatelj, 6. ožujka u Studiju Josip Račić - njegov ranije dogovoreni projekt, predstavljanje splitskog slikara i ilustratora koji je godinama stvarao u Los Angelesu, Arsena Roje.

"To je nevjerojatni likovni umjetnik o kojem ne znamo ništa, čak niti da je autor jednog od najpoznatijih filmskih plakata, za film M*A*S*H* Roberta Altmana. Mi ćemo predstaviti njegove crteže nastale 1965. i 1966. u Splitu, te slike iz zadnjeg perioda njegovog života", najavio je.

Franceschi ističe da ti crteži pokazuju potpuno drugačije viđenje i tadašnje refleksije pop-arta u umjetnosti. "U Splitu, Hrvatskoj i Jugoslaviji nema autora koji je na taj način radio u duhu pop-arta", ocijenio je.

Branko Franceschi (Zadar, 1958.) diplomirao je povijest umjetnosti i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom karijere organizirao je brojne samostalne i skupne izložbe domaćih i inozemnih umjetnika u Hrvatskoj i izvan nje.

Među njima se ističu one u New Yorku, Budimpešti i Istanbulu, dok je u Hrvatskoj organizirao izložbe međunarodnih umjetnika poput Luca Tuymansa, Tonyja Cragga, Miroslawa Balke, Michaela von Hausswolffa.

Među ostalim, bio je nacionalni selektor na bijenalima u Sao Paulu, Pragu, član kustoskog tima Bijenala Kvadrilaterale u Rijeci i Međunarodnog bijenala mladih umjetnika u Bukureštu, povjerenik i kustos Hrvatskog paviljona na Venecijanskom bijenalu.

Kao nezavisni kritičar piše brojne priloge za dnevni tisak, umjetničke revije i časopise, TV i radio emisije, inicirao je i koordinirao rezidencije i projekte kulturne razmjene Hrvatske i SAD, te Hrvatske i Velike Britanije.


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum