Akademik Goran Filipi izjavio je u utorak na predavanju "Istrorumunjski jučer, danas, sutra"  da su Istrorumunji vjerojatno potomci balkanskih Vlaha, koje kao Vlahe ili Morlake spominju srednjovjekovni dokumenti iz Hrvatske i BiH.

U povijesnim dokumentima nazivi Vlah ili Morlak spominju se i za neke druge etničke skupine, primjerice za pravoslavno stanovništvo Dalmatinske zagore, rekao je akademik Filipi a predavanju u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).

Smatra da se ne može i ne smije svaki zapis koji govori o Vlasima ili Morlacima odmah povezati s rumunjskim etnikumom, kao što često rade rumunjski znanstvenici. 
Vlaški stočari u Istri prvi put se spominju u 12. stoljeću, no današnji su istrorumunjofoni vjerojatno potomci Vlaha koji su koncem 15. i početkom 16. stoljeća iz unutrašnjosti Dalmacije, s područja oko Dinare i južnog Velebita, dovedeni najprije na otok Krk, a zatim i u Istru, na područja opustošena opetovanim kugama i malarijama.
 O tome da su pristigli upravo iz Dalmatinske zagore, istaknuo je, svjedoči i znatan broj čakavskih elemenata u istrorumunjskim govorima kojih u istarskim autohtonim čakavskim idiomima nema. Primjerice rabe riječ misa, kojoj je u svim čakavskim govorima u Istri naziv maša, rekao je akademik Filipi. 
Danas postoji oko 125 govornika istrorumunjskog jezika, a nazivaju ga prema selu u kojem žive. Oni govore i čakavski dijalekt hrvatskog koji nazivaju "po našo", napomenuo je Filipi, dodavši kako postoje zapisi da su se krajem 17. stoljeća nazivali Rumerima.
Taj naziv, smatra, nastao je od naziva Romanus, Rimljanin, dok se danas nazivaju prema svojim selima, a nacionalno se očituju Hrvatima ili regionalno kao Istrani. 
Okolno stanovništvo naziva ih Ćićima ili Vlasima, a njihov jezik vlaški, istaknuo je akaddemik Filip.

Rumunjski znanstvenici, pak, smatraju da je postojao prarumunjski jezik iz kojeg su nastala četiri dijalekta, od koji je jedan istrorumunjski, dodao je. 
Istrorumunjski je najsličniji dačko-rumunjskom dijalektu, što je zapravo književni rumunjski jezik. Čak oko 80 posto riječi su mu posuđenice, tako da je istrorumunjski lakše razumijeti onome tko pozna čakavski nego rumunjsk, rekao je Filipi.
Velik broj govornika istrorumunjskog živi u Americi i mnogi posjećuju mjesta svojih predaka.