U Muzeju grada Umaga
Otvorena izložba "Terce jadranskih brodica": Oživljavanje pomorske baštine kroz crtež, alat i priču
(Snimio Zvonimir Guzić)
Povodom Dana mora Muzej grada Umaga je i ove godine nastavio istraživati i predstavljati teme povezane s bogatom pomorskom tradicijom Jadrana. Ovogodišnji izložbeni program obogaćen je gostujućom izložbom pod nazivom Terce jadranskih brodica, koja po prvi put donosi ovu značajnu zbirku u Istru.
Kako je istaknula ravnateljica muzeja Biljana Bojić izložba donosi oko 60 tehničkih crteža tradicionalnih jadranskih brodica na jedra i vesla, prikazanih u 36 okvira koje je izradio inženjer brodogradnje Velimir Salamon, kao i 15 originalnih brodograditeljskih alata iz Zbirke alata Željka Skomeršića koji su sastavni dio Interpretacijskog centra maritimne baština otoka Krka.
Revitalizacija i prezentacija
- Crteži su nastali kao dio službene tehničke dokumentacije, izrađene u sklopu nevladinog projekta "Ars Halieutica", koji se provodi kroz Znanstveno vijeće za pomorstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Projekt je usmjeren na rekonstrukciju hrvatskih tradicijskih brodova i barki, rekla je Bojić.
Ovaj serijal crteža stručnjaci smatraju najsustavnijim i najtemeljitijim prikazom povijesti domaćih plovila. Izložba nudi u gradnju i tipologiju drvenih brodova poput bracera, gajeta, falkuša, batana, guceva i peliga - plovila koja su stoljećima bila temelj obalne plovidbe istočnog Jadrana.
- Moja pomorska zbirka sastoji se od dokumenata koji datiraju od 16. stoljeća na ovamo. U cijeli taj materijal uključena je i zbirka profesora Salamona, koja obuhvaća oko 200 CD-ova s pisanom građom te otprilike 3000 negativa i dijapozitiva. Sve to još uvijek stoji netaknuto jer se dosad nije našao nitko tko bi to sistematizirao, no nadam se da će jednog dana i to biti stručno obrađeno.
Profesor Salamon bio je poznat i cijenjen stručnjak za tradicijsku gradnju brodica s obje strane Jadrana. Nažalost, iznenadni moždani udar naglo je prekinuo njegov rad, nakon čega je preselio k obitelji u Njemačku. Svoju istraživačku zbirku povjerio je meni na čuvanje, a ja je od tada aktivno nudim i izlažem u muzejima i srodnim kulturnim institucijama, ispričao je Željko Skomeršić o spletu okolnosti koje su dovele Salamonovu zbirku u njegov fundus.
Cilj izložbe je, kako je istaknuto, revitalizacija i prezentacija bogate pomorske baštine Jadrana kroz crtež, alat i priču o ljudima koji čuvaju to bogato nasljeđe.
Salamon "briše prašinu" s drevnih vještina i tehnika oživljavajući znanja prenesena generacijama. Njegovi crteži spajaju tehničku preciznost s poetskim izrazom prizivajući duh vremena kada su se brodovi gradili u skladu s prirodom i životom ljudi uz more. Za njega je brod više od tehničkog objekta - on je živo biće, često doživljavan kao žensko, s vlastitim životnim ciklusom: krštenjem, plovidbom i ispraćajem. On čuva identitet zajednice i svjedoči o njezinoj pomorskoj prošlosti.
Simboličko povezivanje
Naziv izložbe upućuje na broj tri terca - koji ima posebno značenje u pomorstvu i brodogradnji. Trećina dužine, širine, visine; smještaj jarbola, lantine i vesala - sve se u brodskoj konstrukciji iznova vraća tom zlatnom omjeru, simbolički povezujući čovjeka, brod i okoliš.
Ova izložba rezultat je cjeloživotne Salamonove predanosti jadranskim brodicama te predstavlja vrijedan doprinos očuvanju mediteranskog identiteta i hrvatske pomorske baštine. Kako je već istaknuto, 2020. godine autor je svoje nacrte darovao Željku Skomeršiću, istaknutom hrvatskom maketaru i voditelju Interpretacijskog centra pomorske baštine u Krku.
Svečanost otvorenja izložbe ispred zgrade umaškog muzeja svojim glazbeno-scenskim nastupom uveličali su Nino Zakinja i Sergio Demark sa "kantadorima" te plesna skupina Zvjezdice 50+ koji su izveli nekoliko tradicionalnih starinskih skladbi i plesova.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
