senzacionalno otkriće

FOTO / Predstavljeni arheološki nalazi pronađeni na području lučice Valbandon. Mramorna glava Apolona najvrijedniji je pronalazak

| Autor: Sandra ZRINIĆ TERLEVIĆ  


Gotovo tri mjeseca ljubomorno su čuvani vrijedni arheološki nalazi pronađeni na lokalitetu lučice Valbandon, prije nego što su danas konačno predstavljeni javnosti. Riječ je o tri pronađene herme s ukrašenim postamentima, odnosno skulpturama koje se sastoje od glave, ponekad djela torza i četvrtastog postolja. Pronađeni su u lučici Valbandon tijekom radova na uređenju, a kako je istaknuo ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo, po svojoj kvaliteti i brojnosti iznimni su i najvredniji takvi nalazi na području Istre u posljednjih 50 godina.

Odluka o primjerenoj prezentaciji

Ravnatelj Komšo pritom se i zahvalio investitoru, Lučkoj upravi Pula, i Konzervatorskom odjelu koji su bili spremni na kompromise te je, uz radove, arheologija sačuvana. Naglasio je da sada predstoji proces desalinizacije nalaza jer su bili u morskoj vodi, uz paralelnu znanstvenu obradu, a u konačnici, zajedno s Turističkom zajednicom i Općinom Fažana treba osmisliti način prezentacije cjelokupnog nalazišta na licu mjesta.

O samim nalazima govorila je istraživačica dr. sc. Ida Koncani Uhač te pojasnila da su pronađeni tijekom građevinskih iskopa na trasi obalnog zida lučice Valbandon, na kopnu i u moru.

- Iskop je praćen uz stalni nadzor arheologa na terenu. Zemljani sedimenti dodatno su ispirani morskom vodom i pregledavani od stane arheologa i restauratora. Prije i tijekom građevinskih radova, obavljen je i podmorski arheološki pregled trase i šireg dijela uvale, navela je Koncani Uhač.

Voditeljica arheoloških istraživanja Aleksandra Mahić Sinovčić naglasila je da su i prije radova koje je započela Lučka uprava znali da je lokalitet značajan u arheološkom smislu jer se tu nalazila luksuzna rimska maritimna vila čiji su ostaci još ranije pronađeni na sjevernoj i južnoj obali uvale pa se smatra da i ovi posljednji nalazi pripadaju upravo toj vili jer se radi o području koje je možda bila natkrivena šetnica i poveznica između sjeverne i južne cjeline vile.

Naime, u Valbandonu su pronađeni i arhitektonski elementi, među njima su najbrojniji dijelovi stupova te baze i kapiteli za koje se pretpostavlja da su pripadali natkrivenoj šetnici, portiku, koji se protezao uz samu obalu mora. Tome u prilog govore i nalazi rimskih crjepova koji su bili dio krovišta, potom ostaci vodoravnih greda te dijelovi mramornog popločenja.

- Vilu je početkom 20. stoljeća istraživao austrijski konzervator Anton Gnirs, a tri su njezina raskošna mozaika podignuta i pohranjena u čuvaonicama AMI-ja. Vrijeme početka gradnje vile smješta se na kraj 1. stoljeća prije Krista, a život u njoj trajao je do kraja 4. ili početka 5. stoljeća. Na lokalitetu je 2015. godine obavljeno manje zaštitno istraživanje kojim je potvrđen vremenski okvir života vile, rekla je Mahić Sinovčić.

Dio vrtnog uređenja rimske vile

Kako se nadovezala zamjenica voditeljice istraživanja Dunja Martić Štefan, pronađene herme i ukrašeni postamenti vjerojatno su bili dio vrtnog uređenja.

- U kontekstu rimskih vila bile su to dekoracije u vrtovima, a postavljale su se uz ceste i na raskrižjima putova. Dvije od njih sada pronađene su dvojne, to jest imaju na obje strane isklesana lica. Ovakve se herme javljaju već u Grčkoj, a preuzeli su ih Rimljani. Najbolje je očuvana herma za koju se, prema stilskim karakteristikama te motivima na pripadajućem postamentu - snop munja i muško spolovilo s jedne strane, te snop žita i mak, s druge strane - pretpostavlja da predstavlja Jupitera i njegovu sestru Cereru. Bradati Jupiter vrhovno je rimsko božanstvo, a Cerera, ovdje prikazana s uvojcima u kosi, je boginja plodnosti.

Za razliku od hermi, koje su od vapnenca, najzanimljiviji nalaz je Apolonova glava izrađena od prokoneškog mramora. Manja je od prirodne veličine i dio je cjelovite skulpture božanstva koja se nije očuvala u cjelini. Riječ je o kiparskom radu vrhunske kvalitete. Mramorna glava iz Valbandona prvi je ovakav nalaz na području južne Istre u više od tri desetljeća. Naime, godine 1989. u blizini pulskog rimskog foruma pronađena je glava koja se pripisuje Agripini, navela je Martić Štefan te dodala da je nađena i treća herma s jednim licem, a zna se samo da je riječ o muškoj glavi, jer ima velika oštećenja koja onemogućavaju detaljniju analizu.

Tek za kraj Koncani Uhač je istaknula da se u moru nalazi i potopljena struktura dimenzija 50 sa 4,5 metra koja se može pripisati cesti ili šetnici, iako ne isključuju mogućnost da je riječ ili o solani ili o ribnjaku. A iako su očekivali i pronalazak lučkih uređaja kakve su nalazili na nekim drugim lokalitetima maritimnih vila, za sada nisu pronađeni, vjerojatno jer se nalaze ispod dubokog sedimenta mulja kojim je prekrivena cijela uvala.

Od ostalog, pronađene su keramika i posuđe, amfore za vino, ulje i riblje proizvode, ali i ulomci keramičkog posuđa iz novovjekovnog razdoblja, datirani između 15. i sredine 19. stoljeća te keramičke lule, što sve govori o kontinuitetu korištenja ovog područja. Međutim, nije pronađen nakit, a arheolozi pretpostavljaju da je možda zakopan ili nestao tijekom nekih ranijih radova i kopanja lučice.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter