Dr. Anđelo Slivar podijelio je priznanja zaslužnim pojedincima
Unatoč svim okolnostima postigli smo izvanredne rezultate kojima se ne može pohvaliti niti jedna slična udruga na području Istarske županije. Vratili smo povijesni spomenik, obnovili kapelicu u Zajcima, završena je digitalizacija građe M. B. Rašana i predana Etnografskom muzeju u Pazin, rekao je između ostalog predsjednik udruge dr. Anđelo Slivar
Zavičajno društvo "Matko Brajša Rašan" iz Pićna godišnjom je skupštinom obilježilo i 160. obljetnicu rođenja ovog hrvatskog skladatelja, zborovođe, sakupljača narodnih napjeva, preporoditelja istarskih Hrvata i skladatelja pjesme "Krasna zemlja" koja je postala službena istarska himna. O Rašanovom liku i djelu govorio je najmlađi član društva Kristijan Žgaljardić, student Filozofskog fakulteta u Puli.
Štitio hrvatski nacionalni duh
- Matko Brajša Rašan rođen je 11. prosinca 1859. godine u uglednoj obitelji u Pićnu. Već u šestom razredu gimnazije, samouk sklada prvu skladbu "Mlada sam ja Istrijanka". Završio je njemačku gimnaziju u Pazinu, studirao pravo u Beču, radio kao općinski tajnik u Žminju, Pazinu, kao notar u odvjetničkim uredima, Buzetu, Podgradu, Voloskom, Rijeci i Puli. Pripadao je najznamenitijim Istranima koji su budili, branili, čuvali i štitili hrvatski nacionalni duh u vrijeme talijanizacije Istre. U njegovim skladbama prevladava domoljublje, religioznost i patriotizam, a ističu se budnice, koračnice te himne. Njegovo dvoglasno pjevanje i sviranje uvršteno je na UNESCO-vu listu svjetske nematerijalne baštine. Skladateljski opus Matka Brajše Rašana ima 400-tinjak skladbi. Kao zaneseni preporoditelj za hrvatstvo Istre, neshvaćen od svojih sunarodnjaka, poniznih pred vlašću, emigrira 1923. i umire u Zagrebu 6. rujna 1934. godine, rekao je, između ostalog, Žgaljardić.
Predsjednik društva dr. Anđelo Slivar govorio je, pak, o radu i rezultatima društva u ovoj godini. Program Udruge, naglasio je dr. Slivar, bio je pozamašan i zahtjevan te prelazio materijalne mogućnosti s obzirom da su od Općine Pićan dobili minimalnu donaciju, samo tisuću kuna.
- Unatoč svim okolnostima postigli smo izvanredne rezultate kojima se ne može pohvaliti niti jedna slična udruga na području Istarske županije. Vratili smo povijesni spomenik, obnovili kapelicu u Zajcima, završena je digitalizacija građe M. B. Rašana i predana Etnografskom muzeju u Pazin. Napisana je Monografija M. B. Rašana i zbirka neobjavljenih skladbi "Mažurano moja". Pokrenut je postupak postavljanja spomen ploče u Zagrebu, a postavljena je spomen ploča mons. Boži Milanoviću u Sv. Katarini, rekao je Slivar te istaknuo da zbog animoziteta Općine prema njihovoj udruzi nisu uspjeli uspostaviti dobru suradnju s općinom i realizirati cijeli program na dobrobit žitelja Pićna i cijele Pićanštine.
Potrebne veće donacije
Dr. Slivar je najavio i aktivnosti za narednu godinu. Kako je naveo, u pripremi su knjiga "Matko Brajša Rašan i njegovo doba", znanstveni skup na temu "Katedra Sv. Nicefora, Pićan", potom reprint izdanja Brajšine Spomenice i Molbe za slavensku liturgiju u Tršćansko-koparskoj i Porečko-pulskoj biskupiji, projekt pod imenom "Povijest školstva na području Pićna", istraživanje i obilježavanje sakralnih objekata na području povijesne Pićanske biskupije.
S financijskim stanjem Udruge nazočne je upoznao tajnik Lucijan Benković istaknuvši da su ukupni prihodi iznosili 8.603 kune, a rashodi 1.897 kuna, pa se ostatak od 6.705 kuna prenosi u 2020. godinu.
- Novim financijskim planom predviđa se da bi slijedeće godine Udruga mogla raspolagati s 21 tisućom kuna, ukoliko se povećaju donacije fizičkih i pravnih osoba na 10 tisuća kuna, a na tome se radi, rekao je Benković.
Godišnju skupštinu i petu obljetnicu djelovanja društva prigodnim kulturnim programom uveličali su članovi KUD-a Zlatela iz Kršana. Pićansko društvo Matka Brajše Rašana tom se prilikom zahvalilo brojnim donatorima, sponzorima, volonterima, članovima i drugim zaslužnim pojedincima te su podijeljene 23 zahvalnice i priznanja.