"Florastične knjižnice: održiva mjesta rasta i zajedništva" naziv je stručnog skupa održanog u utorak u Gradskoj knjižnici i čitaonici, a u suradnji s Monte Librićem.

Nakon uvodnih riječi knjižničarke i jedne od organizatorica Matee Radolović, v.d. ravnateljice Andree Pavlović, Slavice Ćurković, direktorice Monte Librića i Paole Orlić, gradske pročelnice za kulturu i civilno društvo, brojni su izlagači govorili o zanimljivim temama.

- Danas knjižnice više nisu samo spremišta znanja, već otvorene platforme za građanski angažman gdje se održavaju izložbe, predavanja i radionice, ali i konkretne inicijative poput knjižnica sjemena, urbanih vrtova, kutaka za popravke i kreativnih prostora (makerspaces). Njihova najveća prednost su dostupnost i snažna povezanost, u svome je izlaganju "Nove smjernice IFLA-e za zelene knjižnice: praktični koraci prema održivijoj budućnosti" kazala Ana Zdravje iz Mestne knjižnice Ljubljana.

Dr. sc. Rossana Morriello sa Sveučilišta u Firenci navodi pak da u svijetu obilježenom klimatskom krizom i velikom nejednakostima u pristupu resursima, knjižnica nadilazi svoju ulogu čuvara znanja i postaje centar za aktivno građanstvo te katalizator promjena. Gost iz Finske, dr. sc. Harri Sahavirta analizira aktualne izazove s kojima se susreću zelene knjižnice, koristeći Gradsku knjižnicu Helsinki kao primjer dobre prakse.

- Upravljanje okolišem u Helsinkiju sustavno je i organizirano: grad je posvećen ekološkim ciljevima, a postojeća infrastruktura, osim praćenja emisija iz zgrada, prepoznaje i važnu ulogu pristupa informacijama te zbirkama, navodi.

U izlaganju "Arhitektura zelenih knjižnica s biofiličnim i florastičnim konceptom" Ljubomir Miščević iz Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kazao je "zelene knjižnice uz svoj digitalni i klasični književni fond te multimedijske sustave trebaju biti uzorna ostvarenja arhitektonskih i dizajnerskih rješenja koja u novije vrijeme postaju i doslovno sve zelenija".

"Zelene knjižnice kao pokretači održivog razvoja i promjena u zajednici" bila je tema Ive Kovačević Melinčević s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci, dok je Ivan Kraljević iz pulske Sveučilišne knjižnice govorio o "Razvoju Zelenih knjižnica u Hrvatskoj", ističući da je tijekom petnaest godina projekta organizirano je 200 javnih aktivnosti u kojima je sudjelovalo 9.000 korisnika.

Dragica Pršo knjižničarka iz OŠ Monte Zaro u svome radu prikazuje primjer dobre prakse a usmjeren je na ulogu školske knjižnice kao pokretača održivog razvoja i ekološke osviještenosti u školskoj zajednici. "Mali zeleni: od slikovnice do ekološke održivosti" predavanje su imale Martina Barišić Koprenica, Kristina Čunović i Anita Malkoč Bišćan iz Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovačić" Karlovac." Od igrice do akcije - Mladi za održivu budućnost" bila je tema Andree Ivančić iz Udruge Zelena Istra, a temu "Sadim - čitam - učim u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula" bilo je izlaganje Maje Gregorović i Andree Pavlović.

- Projekt koji se 2022. godine počeo provoditi u Dječjoj knjižnici, ogranku Gradske knjižnice i čitaonice Pula, predstavlja primjer integracije knjižničnih usluga, neformalnog obrazovanja i održivog razvoja, navode.

Povezane vijesti

• Mandić: Kad počnete pisati, tekst vam oživi
• Kvizovi, igre i povijesne ličnosti
• Festival dječje knjige posvećen zvuku