NAJNOVIJE



VALTER ROŠA, PULSKI GLUMAC

ISTARSKI GRAMMELOT: Jezik iz "Mistera Buffa" je izmišljen jezik

| Autor: Vanesa BEGIĆ
Valter Roša

To i jest poseban jezik. Mješavina istarskih narječja, jedna zbaštardana čakavica, remiksirana, kako smo je Aleksandar Bančić i ja nazvali, koja tvori jedan jedinstveni lingvistički trakt koji svatko može prepoznati i razumjeti. Jezik u tom tekstu i u toj predstavi služi kao podloga da bi se rušile konvencije kazališta. Općenito, izmišljeni jezici su komunikativniji

Iako je završio studij ekonomije, Valter Roša u duši, a i u praksi je glumac. Godinama član Dramskog studija Istarskog narodnog kazališta - Gradskog kazališta Pula glumio je te i dalje glumi u brojnim predstavama ovoga kazališta, a u riječkom je kazalištu prije dvije godine glumio u istrovenetskoj inačici "Predstave Hamleta u Selu Mrduša Donja, odnosno "La rappresentazione dell'Amleto nel villaggio di Merduscia di Sotto".

- Što za Vas znači dijalekt, kojim jezičnim sredstvom prvotno razmišljate?

- Jednom riječju – pripadnost. Ovako, na prvu, to bi svakako bio moj odgovor na pitanje što je za mene dijalekt. Jedna prirodna pripadnost. Ako bih izdvojio jezično sredstvo s kojim prvotno ili najčešće razmišljam, mislim da bi to bio standardni hrvatski jezik. Iz razloga što su to misaoni procesi koji su mi usađeni tijekom školskog obrazovanja, pa samim time ako mogu razmišljanja klasificirati bilo bi 80 posto na standardnom hrvatskom, a ostalo je izmiješano, jer imam trenutke kada ne razmišljam u jezičnom obliku. (smijeh)

- Koji je Vaš dijalekt?

- Imam sreću i privilegiju da govorim dva dijalekta. Dvije su me različite kulture odgojile. Hrvatski i talijanski jezik i kultura. Moje školsko obrazovanje je bilo na hrvatskom jeziku, ali isto tako u osnovnoj, srednjoj školi i na fakultetu učio sam i talijanski jezik. Međutim, talijanski jezik mogu reći da se paralelno razvijao uz hrvatski. Poznajem mnogo ljudi u Istri koji imaju istu ili sličnu pozadinu. Moja šira obitelj je također odrasla u takvom kulturnom i jezičnom ambijentu i otuda ta prirodna pripadnost i jednom i drugom dijalektu. Isto tako kao i velik broj ljudi iz Istre, bliska mi je uvijek bila i talijanska televizija koju sam više gledao nego hrvatski program. Kad kažem da pričam dva dijalekta to je svakako istarska čakavica, ali i istrovenetski talijanski dijalekt, koji je naslijeđen iz obitelji s majčine strane. Logično je da ako jedan jezik, govor upotrebljavaš od djetinjstva, nije ti niti stran.

- Sasvim je poseban jezik iz "Mistera Buffa". Zasigurno nije bilo lako to kreirati. Sve to označava duboki odnos prema dijalektu, proživljen.

- Po uzoru na Darija Foa, jezik iz "Mistera Buffa" je izmišljeni jezik, "istarski grammelot". (Grammelot - kazališni jezik sastavljen od riječi koje ne postoje, ali su ipak komunikativne). To i jest poseban jezik. Mješavina istarskih narječja, jedna "zbaštardana čakavica", "remiksirana", kako smo je Aleksandar Bančić i ja nazvali, koja tvori jedan jedinstveni lingvistički trakt koji svatko može prepoznati i razumjeti. To nije bio klasični prijevod i često kažem da je to bilo jako zabavno iskustvo. Jezik u tom tekstu i u toj predstavi služi kao podloga da bi se rušile konvencije kazališta. Općenito, izmišljeni jezici su komunikativniji pa čak i kada se sastoje od asemantičnih fraza poput "grammelota" koje komunikaciju čine razumljivom, pobuđuju smijeh, ogorčenje, zabavu, jer prije svega takvi jezici su maštoviti i posjeduju hiperbolično leksičko bogatstvo. Nadalje, oni su artikulirani semiotički kod. To je kategorija koja je i više od samog jezika. Način komuniciranja koji uključuje i druge oblike komunikacije, koja savršeno funkcionira u kazalištu, uz već spomenuti "grammelot", tu je i pantomima, gestikulacija, govor tijela, ples... Sve to je način na koji smo Aleksandar i ja artikulirali duboki odnos prema dijalektu i mislim da smo u tome uspjeli jer Istra ima čak šest čakavskih dijalekata, što je savršena podloga za jedan takav kazališni eksperiment.

- Služite se istrovenetskim i čakavskim. Kako ih upotrebljavate, ovisno o kontekstima?

- Istrovenetski koristim u govoru s ljudima za koje znam da ga i oni koriste. Uz spomenutu širu obitelj, tu su razni prijatelji i poznanici koji poznaju taj dijalekt, pa ponekad, da tako kažem, iz nekakve interne fore ili iz puke zabave pričamo na istrovenetskom. Čakavica je ipak puno više prisutnija. Ona je prisutna na svakodnevnoj bazi i to u privatnoj, ali i u profesionalnoj uporabi.

- Gluma i dijalekt?

- Ako moram izgovarati tekst na dijalektu koji poznajem, jednostavno mi je usredotočiti se (smijeh). Logično je da glumiti na dijalektu koji upotrebljavaš je uvijek lakše nego ako ga ne upotrebljavaš ili ne poznaješ. Drago mi da kroz kazališne produkcije Istarskog narodnog kazališta mogu pridonijeti očuvanju i prezentiranju naše kulture, i to ne samo lingvističke. Postoji uvjerenje da komedije bolje funkcioniraju na dijalektu. Smatram da treba njegovati dijalekt i držati ga živim. Kultura uvijek dolazi iz naroda, a polazište je uvijek prošlost i povijest. Iz svega rečenog proizlazi da je kulturu nemoguće održati ako se ne poznaje vlastita povijest. Kroz zabavu, strast i kroz smijeh se ostvaruje kulturni razvitak.

- Planovi za budućnost.

- Naučiti još pokoji dijalekt! (smijeh)

Mistero Buffo:

Joh ke lipo lipo

Nabot na nebu punom zvizda, sve zakrpano svitlom, je doša jedan paurož zvizdun... z repon je maha i tuka okolnje zvizde ki su škičale: "Orka ma ki je to?!"

Bila je to zvizda padalica.

Pridevala je s levanta i za njom su je kumpanjali tri kralji.

Jedan je bija star, svi nagrišpan i kleja je na jenen črnen konju... badajte na alegoriju.. i jašuči tega konja je diza guzicu ud šele, jer su mu došli gnjojaci i žulji, jušto tamo na guzici... i na svaken busu kad bi trupija guzicu u šelu bi škičeva, i kleja kaj da ga je Boh tradija!

Poli njega je bija jedan biondi kralj, mlad blid, zlatnih brkastih lasi… ki je jaha jenega bilega konja... badajte na alegoriju... ima je svitle oči i smihuća usta.. na životu jenu velu crlenu pelerinu i arđent.

Zadnji je hodija jedan kralj, črni, na suroj kamili... badajte jopet na alegoriju... on je bija črn, tako črn, sa škurin pupilami inkaštrane u biloočnici, bile, i zubi anke bili ma tako bili, da kad se je smija, kamila sura šoto, je parala bilija i svitlija ud bilega konja kega je jaha biondi kralj.

Ta tri kralja su hodili i črni kralj je kanta:

Joh ke lipo lipo

Je jahati na kamili

Joh ke lipo lipo je hoditi u Betlehem

U Betlehemu je kažun

U kažunu je Madona

I malo dite nina-nina

Sveti Bepo će šegati

I mali anđeli će letiti

Joh ke lipo lipo

Je jahati na kamili!

- Dooostiiii! – je taka škičati stari kralj. – Su tri žurnade i tri noći ki kantaš tu balegariju od kamile! Smo kapili da je lipo jahati na kamili, ma sada dosti!

(U ritmu pjesme nastavlja) – E ne, za kamilu moran kantati...

Ki ona bizera mora stati ku ne kantan će zahrkati

Da paden doli će se prenuti

I mene svega popeštati

Pak ne dojden u Betlehem

U Betlehemu je kažun

U kažunu je Madona

I malo dite nina-nina

Sveti Bepo će šegati

I mali anđeli će letiti

Joh ke lipo lipo

Je jahati na kamili!

- Dooostiiii! Požerati ću te prisnega! Užbuljati ću ti sve črno zgora i uderati ti bilo znutra!

Dosti kantati!

Črni kralj je taka jopet balegati:

-E ne ki moran kantati

Ritma ritma moran dati

Aš kamila ni kai konj

Konj se movi u galopu

A kamila gre u trotu

Noga naprid, noga nazad

U spirali će se ingolfati

Ku nima ritma će zagancati

Da paden doli će se prenuti

I mene svega popeštati

Pak ne dojden u Betlehem

U Betlehemu je kažun

U kažunu je Madona

I malo dite nina-nina

Sveti Bepo će šegati

I mali anđeli će letiti

Joh ke lipo lipo lipo...


Podijeli: Facebook Twiter




Više iz rubrike

Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: new hospital − Building yard (1)
Pula: new hospital − Building yard (1)

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom
Webcams provided by webcams.travel add a webcam