KAZALIŠTE ULYSSES
Otvorenje sezone u subotu uz zavičajnu komponentu: Hommage Mati Baloti uz sasvim posebne "Dvi daske"
(Foto: Ela Pustajec)
Ove godine sezona brijunskoga Kazališta Ulysses počinje predstavom posvećenoj Istri, istarskoj kulturi i prošlosti, kao i hommage čuvenom Miji Mirkoviću, odnosno Mati Baloti. Iz Ulyssesa vele da, budući da već 26 godina djeluju u Istri, žele na taj način i napraviti hommage istarskoj kulturi, te njezinim velikanama, a Balotine atemporalne i univerzalne misli i stihovi za to su najbolji i najprikladniji.
U subotu, 11. srpnja u 20 sati na Velom Brijunu (brod iz Fažane kreće u 20 sati), na programu će biti monodrama "Dvi daske" sastavljena od poezije i proze pjesnika, prozaiste i znanstvenika Mije Mirkovića, odnosno Mate Balote.
- Ova predstava je emotivno putovanje kroz stihove Mate Balote, genija koji je uhvatio dušu istarskog čovjeka u trenutku kada mu se svijet srušio. Njegovi stihovi oživljavaju priču o ljudima koji su ostali bez doma, bez identiteta, ali ne i bez dostojanstva. Neke priče zaslužuju da ih svaka generacija čuje iznova, najavljeno je vezano za ovu predstavu.
Režiju potpisuju Max i Marina Kostelac, čiji je i izbor tekstova i koja tu kazuje Balotine stihove i misli, a autor glazbe je Darko Pecotić, lektorica za istarski govor je Romana Percan, dugogodišnja sada umirovljena ravnateljica Osnovne škole Krnica, koreografkinja i zadužena za scenski pokret je Rebeka Čuljak, majstor tona i rasvjete Tomislav Kostelac, koji je izradio i video-projekciju uz Marka Fabeka.
Kao znanstvenik Balota najprije se predstavio uspjelom obranom doktorske disertacije "O glavnom uzroku ograničene gospodarske djelotvornosti slavenskih naroda 1923." na Sveučilištu u Frankfurtu na Majni. S područja kulturne povijesti Mirković je 1960. objavio veliku znanstvenu monografiju "Matija Vlačić Ilirik (Flacius)", o istaknutom hrvatskom i europskom latinistu i reformatoru 16. stoljeća. Pod pseudonimom Mate Balota zauzeo je istaknuto mjesto svojom zbirkom čakavskih pjesama "Dragi kamen", romanom "Tijesna zemlja", monografijama "Stara Pazinska gimnazija" i "Puna je Pula" te drugim važnim proznim tekstovima.
