"Kocka je bačena"
Od drevnog Egipta do antičke Pule: Izložba u Galeriji C8 otkriva kako su se zabavljali drevni narodi
(Snimila Vanesa Begić)
Otvorio sam brojne izložbe kroz godine, a nikada mi se nije dogodilo da sam prije izložbe odirao igru, kazao je Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre prilikom otvorenja izložbe "Kocka je bačena" u Galeriji C8.
Istaknuo je da je igra dio života, da je to povezanost sa socijalnom komunikacijom, te da će tijekom trajanja izložbe imati i brojne sadržaje za učenike pulskih škola.
Autori izložbe su dr. sc. Berislav Štefanac i Anamarija Eterović Borzić, muzejski savjetnici Muzeja antičkog stakla u Zadru. Izložba na zanimljiv i edukativan način predstavlja svijet drevnih društvenih igara na ploči te posjetitelje vodi od najranijih civilizacija Mezopotamije i Egipta do antičke Grčke i Rima.
- Realno je očekivati da su se ljudi još od najranijih vremena zabavljali izmišljajući i igrajući različite, pa tako i društvene igre. No, konkretno i arheološki dokazivo, njih se vezuje tek uz razvoj drevnih civilizacija, posebno onih na prostoru Mezopotamije i Egipta, gdje se od 4. tisućljeća pr. Kr. bilježe brojni nalazi raznih igračih ploča, figura i kockica, kao i njihovih prikaza na arhitekturi. Činjenica da su takvi prikazi krasili i zidove grobnica vladajuće elite svjedoči o popularnosti društvenih igara među svim staležima, ali i općenitoj prihvaćenosti te njihovoj dubokoj utkanosti u svakodnevni život ondašnjih društava. Važno je promatrati i igru unutar šireg konteksta, igrali su bogati, siromašni, a bogata je i simbolika igara. Puno su se igrale i igre na ploči, zanimljivo je pratiti razvoj igara kroz godine i stoljeća, kazao je dr. Štefanac.
Gradska pročelnica za kulturu i civilno društvo Paola Orlić rekla je da je tema igara važna, i to ne samo zbog neminovnog podsjećanja na djetinjstvo, nego je to i puno šire i važnije, igre i dokolica su bitan dio života kroz povijest, navela je ističući da je postav vrlo zanimljiv i poučan za sve generacije.
- Ove su igre, osim zabavnog, mogle imati i religijski karakter, posebice onaj vezan uz vjerovanja u zagrobni život. Takvim teorijama u prilog idu stari egipatski zapisi te određeni hijeroglifi, odnosno simboli istaknuti na pojedinim igračim pločama, u velikom broju slučajeva pronađenima upravo u grobnim kontekstima. Smatra se kako kretanje figura kroz polja na ploči, posebice kod staroegipatske igre Senet, može predstavljati predviđeni put umrle duše kroz carstvo mrtvih ili čak neku vrstu komunikacije s preminulima, navedeno je u popratnom katalogu.
Slične su igre zabilježene i na prostoru Mezopotamije, gdje je najpopularnija tzv. Igra od dvadeset ili Kraljevska igra Ur. Iz antičke Grčke najpoznatije društvene igre bile su Polis i Pente grammai, dok su Rimljani svoje vrijeme kratili igrajući Ludus latrunculorum, Duodecim scripta ili pak Terni lapilli.
Izložba ostaje otvorena do 10. prosinca.
