Umjetnička ostavština
Večeras u zagrebačkoj HDD galeriji: Veljko Krulčić o Andriji Mauroviću
(Foto: PROMO)
"Andrija Maurović: Plakati, reklame, naslovnice 1921. – 1979." naziv je izložbe koja se otvara večeras u zagrebačkoj HDD galeriji, a čiji je kustos iskusni istraživač stripa, izdavač i filmski publicist Veljko Krulčić, rodom iz Istre, istaknuti djelatnik u kulturi.
Izložba prvi put na jednom mjestu sažima opus najslavnijeg hrvatskog strip autora u području grafičkog dizajna i ilustracije, uključujući produktivan opus filmskih, turističkih, sportskih i propagandnih plakata, naslovnica knjiga i časopisa.
- Monumentalna je primijenjena likovna ostavština Andrije Maurovića (1901. – 1981.), umjetnika kojeg su počesto godinama i desetljećima njegovi poslodavci (nakladnici, urednici) predstavljali i potpisivali titulom akademskog slikara, a završio je bio tek prvu godinu (dva semestra 1923/24.) tadašnje Kraljevske akademije za umjetnost i umjetni obrt u Zagrebu (kasnije Akademija likovnih umjetnosti). Neovisno o tome, gotovo sve ono što je Maurović stvarao u kontinuitetu u razdoblju od šest desetljeća – dakle, ne samo nezaboravne stripove koji su bili iznimno popularni, a čine i sam vrh te umjetnosti u svjetskim okvirima – ima neprolazno mjesto u kolektivnoj memoriji generacija na hrvatskom i širem jugoslavenskom prostoru. Sam Maurovićev autorski potpis imao je status mita koji se prenosio iz generacije u generaciju. Štoviše, to je nastavljeno i nakon što je otišao u bolja prisjećanja. Otada je prošlo skoro pola stoljeća, no njegovo djelo zbog svoje crtačke i vizualne vrijednosti, jedinstvenosti i autentičnosti i dalje traje, živi u zasebnim knjigama, na naslovnicama, na plakatima, pa i na zidovima galerija. Njegov rad je tema sveučilišnih katedra, kao i simpozija, makar se u slučaju Andrije Maurovića radi o umjetniku koji – što vlastitom odlukom, svjetonazorom, pa i karakterom, što okolnostima na koje nije mogao utjecati – u najvećem dijelu svog života i djelovanja nije bio u suglasju s ovdašnjim akademskim, kulturnim, pa i društvenim mainstreamom.
Izložbu se može razgledati do 17. srpnja.
