O povijesti pazinskog Kaštela od prvog spomena 983. godine do sredine 20. stoljeća

S predstavljanja kataloga izložbe "In nomine Sancte… Castrum Pisinum" (Snimio Jakov Kmet)

Nakon što je početkom lipnja na platou pazinskog Kaštela otvorena izložba »In nomine Sancte… Castrum Pisinum« koju su realizirali Državni arhiv u Pazinu (DPA) i Muzej grada Pazina prekjučer je u dvorištu Kaštela predstavljen katalog izložbe koja je realizirana povodom 1040. obljetnice od prvog spomena pazinskog Kaštela.

Katalog su predstavili ravnateljica DAPA-e Mirela Mrak Kliman, ravnateljica Muzeja grada Pazina Maja Zidarić Pilat, kustos Muzeja Ivan Smoljan te recenzent Marijan Bradanović. Izložba je otvorena godinu dana, a informativnog je karaktera i predstavlja svojevrsni uvod u pazinski Kaštel za sve buduće posjetitelje, a pruža relevantne i zanimljive informacije o povijesti, arhitekturi i značaju Kaštela. Izložba i katalog kronološki obrađuju i prikazuju povijest Kaštela od prvog spomena 983. godine do sredine 20. stoljeća, kada postaje dom muzejskim ustanovama, što jest i danas.

Povijesni tok i arhitektura

Osim kronološkog prikaza povijesnih činjenica, izmjena, izgradnji i nadogradnji u kontekstu arhitekture Kaštela te važnosti i značaja u kontekstu prvenstveno Pazinske knežije, ali i drugih povijesnih trenutaka, izložba i katalog donose i neke do sada manje poznate podatke i zanimljivosti, a obiluje fotografijama i reprodukcijama arhivske i muzejske građe.

Katalog se sastoji od šest poglavlja s potpoglavljima te kataloškim popisom korištene i reproducirane muzejske građe i arhivskog gradiva, a kronološki, od prapovijesti do sredine 20. stoljeća prati povijesni tok zbivanja u i oko Kaštela, te promjene na arhitekturu.

Nakon kratkog uvoda, u prvom poglavlju naslovljenom »Pazinski Kaštel – povijest, značaj arhitektura« kroz osam potpoglavlja kronološki je opisan povijesni kontekst od prvog spomena Kaštela do sredine 20. stoljeća, arhitektonske promjene koje su u navedenim razdobljima zabilježene na Kaštelu te promjene u njegovoj funkciji. Drugo poglavlje nosi naziv »Grbovi pazinskog Kaštela«, a sadrži relevantne podatke o grbovima na i u Kaštelu kao i natpisnim pločama. U trećem poglavlju naslovljenom »Interijer Kaštela« pojašnjeno je kako je ovaj, tlocrtno gledano, danas nepravilni peterokut povezan i organiziran iznutra, dok je u četvrtom poglavlju ukratko opisana oprema Kaštela (nekad i danas). Peto poglavlje posvećeno je Kaštelu kao inspiraciji umjetnika – putopisaca, pisaca, fotografa, slikara... Šesto poglavlje nosi naslov »Diploma cara Otona II.«, u kojem tekst diplome, kao i kritički osvrt, donosi Josip Banić. Nakon tekstualnog dijela slijedi kataloški popis arhivskog gradiva i muzejske građe čije se reprodukcije nalaze u izložbi i katalogu.

Za potrebe istraživanja i izložbe korištena je građa iz: Apostolskog arhiva u Vatikanu, Arhiva Republike Slovenije, Biskupijskog arhiva u Poreču, Hrvatskog državnog arhiva, Državnog arhiva u Rijeci, Nacionalne knjižnice iz Beča te Pomorskog muzeja »Sergej Mašera« iz Pirana.

Predstavljanje izdanja Državnog arhiva u Pazinu »Zapisnici sjednica Oblasnog narodnog odbora za Istru [1943-1945] 1945-1947« autora Vedrana Dukovskoga i Gordana Grzunova održano je još u srijedu u pazinskom Spomen domu. Predstavljanje je organizirano uz podršku Grada Pazina, povodom obilježavanja 80. obljetnice donošenja Pazinskih odluka o sjedinjenju Istre s domovinom Hrvatskom. Knjigu su predstavili ravnateljica Državnog arhiva u Pazinu, Mirela Mrak Kliman, recenzent Igor Duda te autori knjige Vedran Dukovski i Gordan Grzunov.

Mreža motovunskih susreta

Još u utorak u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci otvorena je izložba »Mreža motovunskih susreta« realizirana kao projekt međumuzejske suradnje između Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, Muzeja grada Pazina i Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb. »Motovunski likovni susreti«, organizirani kao međunarodni susreti vizualnih umjetnika, višegodišnja su tematska manifestacija koja se između 1972. i 1984. godine održavala u Motovunu. Motovunski susreti otvorili su nove mogućnosti suradnje talijanskih i jugoslavenskih umjetnika, potaknuli internacionalizaciju umjetničkog prostora, kao i interes za suvremene umjetničke prakse. Susrete su suorganizirali Galleria del Cavallino iz Venecije i Etnografski muzej iz Pazina, te Galerija suvremene umjetnosti (danas MSU) iz Zagreba. Izložba se može razgledati do 15. listopada.