Svaki treći osmogodišnjak u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu, a dječaci prednjače u višku kilograma. Najgore je stanje u priobalju, gdje je predebelo čak 42 posto dječaka, dok djevojčice problem s viškom kilograma u najvećoj mjeri imaju u kontinentalnom dijelu Hrvatske, njih 35 posto. Prema istraživanju "Europska inicijativa praćenja debljine u djece", iz 2015./2016. godine, 35 posto djece u dobi od 8 do 9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, a 2003. godine bilo ih je bitno manje, oko 21 posto. Kod dječaka udio preteških je 39 posto, a kod djevojčica 31 posto.

Zbog poražavajućeg trenda, stručnjaci pozivaju na preventivne mjere koje treba započeti u razdoblju života prije rođenja.

- Prenatalna izloženost prekomjernim ili oskudnim količinama hranjivih tvari, kao i fetalni stres, mogu dovesti do razvoja pretilosti u djetinjstvu ili odrasloj dobi. Prevenciju treba nastaviti u ranom djetinjstvu, a posebnu pozornost posvetiti prvim godinama života, osobito dojenačkom razdoblju, gdje važnu ulogu ima majčino mlijeko. Usvajanje zdravih prehrambenih navika i zdravog načina života u ranom djetinjstvu put je prema smanjenju epidemije debljine i njezinih teških posljedica na zdravlje - upozorili su stručnjaci na okruglom stolu "Debljina djece - začeci cjeloživotne bolesti" održanom u organizaciji LittleDot projekta potpore ranom roditeljstvu, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Saveza društava "Naša djeca".

Analiza 146.857 mjerenja visine i tjelesne mase djece u dobi od dvije do osam godina ukazuje da učestalost pretilosti značajno raste između pete i osme godine života. U drugom razredu osnovne škole već je pretilo između 11 i 14 posto djece. Razlozi su, osim prehrane, nekretanje i sjedilački način života. Svako treće dijete u školu odlazi autobusom ili ga roditelji voze automobilom. Više od trećine djece ne sudjeluje u sportskim aktivnostima, a 56 posto djece dva ili više sati radnim danom provede gledajući TV ili koristeći elektroničke uređaje. (LJ. B. M.)