Dvije su značajne vijesti za Hrvatsku ovog vrućeg tjedna, kada je sve manje politike, a sve su oči okrenute kako što prije doći do mora. Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen došla je u Zagreb s punim koferom europskog novca kojeg, međutim, ne možemo trošiti kako nam drago. Druga je vijest da je Europski parlament usvojio rezoluciju koja potvrđuje da je Hrvatska ispunila sve kriterije za Schengen.

Von der Leyen donosi u Zagreb Andreju Plenkoviću ocjenu Komisije hrvatskog plana za oporavak i otpornost, što je zeleno svjetlo za hrvatski plan i kako koristiti novce za oporavak. Hrvatska je samo jedna od stanica europske turneje predsjednice Komisije, jer će obići sve zemlje kako bi ih upoznala s ocjenama, zadovoljavaju li kriterije te kako bi najavila početak velike obnove Europe, uzdrmane nakon pandemije.

Još jedan korak

Procedura je sljedeća. Nakon što Komisija ocijeni nacionalne planove koji su stigli u Bruxelles sve se šalje Vijeću Europske unije koje daje završnu riječ. Ako Vijeće usvoji planove može se početi s realizacijom ambicioznih projekata, a njih Hrvatska ima napretek. Za početak stiže predujam od 13 posto, a precizno je utvrđen i ritam financiranja svih projekata koji su usvojeni. Kako sada stoje stvari, Vijeće EU trebalo bi već do kraja mjeseca usvojiti planove, što bi značilo da prvi novci mogu doći početkom jeseni.

Iz Mehanizma za oporavak i otpornost Hrvatska računa sa 6,3 milijarde eura, a riječ je o bespovratnim sredstvima. Uz to našoj zemlji je na raspolaganju i 3,6 milijardi kredita, a odluka je da se u ovoj fazi ne koriste krediti, već samo bespovratna sredstva. Sada je posve jasno da smo blizu korištenja velikog novca, ali je uvijek, kada je Hrvatska u pitanju, dilema hoćemo li moći i znati sve to povući i realizirati. Odgovor će se znati za pet godina, a do tada su sve opcije otvorene.

Dolazak Ursule von der Leyen za hrvatsku Vladu i premijera je značajan događaj, jer je sam Plenković zaslužan što smo dobili, bar na papiru, mnogo novca. Bit će to svakako i prilika da šefica Komisije i hrvatski premijer razmijene riječi iz kojih izvire optimizam, nakon dugih mjeseci kada ga je bilo malo i u Zagrebu i u Bruxellesu.

U Katedralu pa kod Rimca

Za gospođu Ursulu von der Leyen pripremljen je i poseban program, od učešća na sjednici Vlade, što je rijetka čast koja se iskazuje, pa do posjeta Rimac automobilima, tvrtke koja proživljava zvjezdane trenutke i trenutačno je hit u Hrvatskoj. Šefica Komisije je informirana i o posljedicama potresa u Zagrebu i na Baniji, ali kako od obnove i dalje nema ništa, tko zna kolika je korist od toga.

Dolazak prve dame Europe događa se i u trenutku kada nitko ne zna što nas čeka na jesen. Hoće li stići novi, četvrti val pandemije, možda gori i od svih prethodnih ili će se ekonomije zemalja Europe vratiti u normalu. Plenković s pravom poziva na cijepljenje, što je jedina garancija da se izbjegne nova katastrofa, koja bi bila posebno pogubna za hrvatsko gospodarstvo. Naravno, ne samo za hrvatsko, jer bi novo zatvaranje donijelo i nesagledive posljedice za mnogo jače ekonomije, a onda i za cijelu Europsku uniju. Sada cjepiva ima dovoljno, ali slabo ide nagovaranje građana da se cijepe, pa Hrvatska, opet opravdano razmišlja o jačim mjerama kako bi se pokrenulo stanovništvo da se cijepi. Ukoliko se na jesen opet sve zatvori i ako gospodarstvo ode u minus, ni novci iz plana za oporavak neće mnogo značiti.

Pitanje je koliko će ovu najavljenu financijsku injekciju osjetiti i sami građani. Svi ti projekti na dugom ili kratkom štapu neće se sigurno osjetiti u životu ljudi odmah, jer će trebati dugo vremena da se sve izgradi što je planirano.

Nezadovoljni su i privatni poduzetnici, tvrde da se na njih zaboravilo. Bila bi katastrofa kada bi dio europskog novca završio u džepovima podobnih, onih koji su blizu vlasti i uvijek se snađu, a ne za projekte koje donose razvoj cijelog društva. Ali, kako se kod nas više vode ogorčene rasprave oko gluposti, o ovoj osjetljivoj temi, kako koristiti europski novac, gotovo da se nismo bavili ili bar sporadično. Tako kada gospođa von der Leyen ode iz Hrvatske preostaje da se angažiraju bar oni koji moraju koordinirati priliv novca i realizaciju projekata, a to nikada nije lako u režiji Bruxellesa.

Schengen izvjestan

Sve izvjesniji ulazak Hrvatske u Schengen odigrava se u trenutku kada je cijela Europska unija u dilemi kako dalje, barem kada je riječ o nacionalnim granicama. Pandemija i migrantska kriza donijeli su nove dileme, mnogi su se počeli zatvarati, kontrolirati nacionalne granice, a onda je i smisao Schengena doveden u pitanje. Sada više nema dileme treba li Hrvatska ući u schengenski prostor ili ne, samo je pitanje kada će se to dogoditi. Moguće i do kraja godine, što nije posve realno, ili sljedeće godine, što je realnije. Više nema ni političkih prepreka i naši susjedi Slovenci žele da što prije uđemo. Ostaju još neke tehničke sitnice na samim granicama, a to se može brzo riješiti. Ionako je već sada angažirano na tisuće hrvatskih policajaca. Sve zadatke izvršavamo kako treba, a Europski parlament je i prije davao podršku primanju Hrvatske u sustav Europe bez granica. I onda uvijek onaj ‘ali’, kojeg u Europskoj uniji ne nedostaje, jer se javljaju dežurni skeptici. Postavlja se pitanje hoće li u paketu s Hrvatskom ući Bugarska i Rumunjska koje su tehnički dio posla obavile mnogo ranije. Nezahvalno je bilo što predviđati, ali smo sada bliži Schengenu nego ikada prije.

Slijedi nam i euro, pa bi za koju godinu svi ciljevi, bar kada je riječ o onim vanjsko-političkim mogli biti realizirani. Dogodi li se to za vrijeme ove, Plenkovićeve vlade, bila bi to i velika odskočnica za moguću europsku karijeru našeg premijera.

Onog entuzijazma, bar kada je riječ o Europi, kod nas već dugo nema, jer nas pritišću muke za koje ni Europa nema recepta. Ali, ulazak Hrvatske u Europsku uniju svakako je donio i donijet će mnoge probitke, a Pelješki most samo je jedan od primjera za to. Sve ostalo je na nama, a tu smo podbacili i stalno podbacujemo. I dalje smo siromašna država, na samom europskom dnu i gotovo je apsurdno da je i Rumunjska po mnogim kriterijima ispred nas. Vodimo mrtvu trku za začelje s Bugarskom i to je naša katastrofa, koja zasjenjuje sve dobre vijesti iz Europe koje dolaze do Zagreba i cijele Hrvatske. Ako se tu nešto ne pomakne, malo će koristi biti i od Schengena i od eura i od ambicioznih planova za obnovu.