VINKOVCI
Vinkovčani se prisjetili bana Šokčevića
(Hina/EPA)
U povodu 209. obljetnice rođenja hrvatskog bana Josipa Šokčevića, vinkovačke i vukovarsko-srijemske županijske vlasti te udruge „Hrvatski sokol“ i Vinkovački šokački rodovi, prisjetile su se bana Šokčevića, jednog od trojice najvećih hrvatskih banova 19. stoljeća.
Kod banove spomen-ploče na kapeli sv. Marije Magdalene na gradskom groblju vijence su položila izaslanstva grada Vinkovaca i Vukovarsko-srijemske županije, vinkovačkog Povijesnog i športskog društva „Hrvatski sokol“ i Udruge Vinkovački šokački rodovi.
Predsjednik „Hrvatskog sokola“ Zlatko Virc rekao je da je ban Šokčević jedan od trojice najvećih hrvatskih banova 19. stoljeća te ima izuzetan doprinos u političkom, gospodarskom i kulturnom razvoju hrvatskih krajeva.
Gradonačelnik Ivan Bosančić podsjetio je na Šokčevićev doprinos razvoju željeznice, napose izgradnji pruge Vinkovci-Vukovar čime su se Vinkovci započeli razvijati kao željezničko čvorište.
Josip Šokčević rođen je 7. ožujka 1811. u Vinkovcima gdje je pohađao četiri razreda osnovne škole i prvi razred Gimnazije, primljen je na Vojnu akademiju u Bečkom Novom Mestu koju završava 1830. godine nakon čega zbog kao sposoban časnik brzo napreduje u vojnoj službi.
Zbog bolesti bana Josipa Jelačića car je Šokčevića postavio za Jelačićeva zamjenika 1958. godine, na prijedlog biskupa Josipa Juraja Strossmayera Šokčević je imenovan banom 1860. godine i tu je dužnost obavljao do 1867. godine kada je na vlastiti zahtjev smijenjen i godinu potom umirovljen.
Za njegova banovanja hrvatski jezik uveden je u službenu uporabu (1861.), pomogao je osnivanje Ratarsko-šumarske škole u Križevcima i održavanje Prve dalmatinsko-hrvatsko-slavonske izložbe. U vrijeme Šokčevićeva obnašanja banske dužnosti donesena je odluka o osnivanju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, donesen je Kazališni zakon, osnovan sudski Stol sedmorice, donijeti prijedlozi za osnivanje Sveučilišta kao i osnivanje Medicinskog fakulteta (…).
Na inicijativu bana Šokčevića na središnjem zagrebačkom trgu postavljen je kip banu Josipu Jelačiću.
Odstupio je s dužnosti nakon Austro-Ugarske nagodbe jer je bio pobornik oslanjanja na Austriju u rješavanju hrvatskih prava.
Hrvatski ban Josip Šokčević umro je u Beču 1897. godine gdje je bio pokopan, a njegovi posmrtni ostatci preneseni su u Vinkovce 2002. godine i položeni u kriptu kapele sv. Marije Magdalene na vinkovačkom groblju koju je dala podignuti banova majka Elizabeta Šokčevć 1845. godine.
Središnji vinkovački trg od 1997. godine nosi banovo ime.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
