Ima li Amsterdamska koalicija budućnost u hrvatskoj politici, ili bi svakoj od tih sedam stranaka bilo mudro da potraži novi put do biračkog tijela? Uspjeh na europskim izborima, gdje su uz mnogo truda i muke, uz pripreme koje su trajale gotovo godinu dana, osvojili jedan mandat i samo 5,19 posto glasova, ne daje jasan odgovor trebaju li "amsterdamci" ostati zajedno. Pokazalo se kako su tri od sedam (Demokrati, PGS i Laburisti) koalicijske stranke nepotrebne, jer ne donose glasove, te kako ni stranački lideri HSS-a i GLAS-a, Krešo Beljak i Anka Mrak Taritaš, ne isporučuju učinak koji se od njih očekuje.
Amsterdamska koalicija, nastala na margini kongresa europske liberalne ALDE grupacije u tom nizozemskom gradu, kao savez IDS-a, GLAS-a i Pametnog, odavno je prestala biti koalicija liberalne ljevice. Ta je činjenica u cijeloj kampanji zbunjivala birače kojima je jasno kako HSS, HSU i Laburisti nisu liberali, dok bi Demokrati Miranda Mršića trebali biti socijaldemokrati. Iza "liberalnog" imena jedne neuspješno dogovorene koalicije (iz koje je u rujnu 2018. godina otišlo Pametno), sakrila se šarolika skupina stranaka u kojoj je jedino IDS pokazao na ima svoje birače i političku snagu. Jedini kandidat IDS-a, Valter Flego, donio je više glasova od šest kandidata HSS-a i GLAS-a zajedno, da se o ostalima i ne govori. Doduše, da je IDS na izbore išao samostalno, ne bi uspio dobiti mandat, ali da je koalirao samo s liberalnim strankama i regionalistima, rezultat bi bio podjednako dobar.
Rezultati Reformista Radimira Čačića (0,9 posto) i HNS-ovog međimurskog župana Matije Posavca (2,6 posto), kojima bi trebalo pridodati nizak rezultat HSLS-a (0,5 posto) s IDS-om bili bi jednaki onima koje je napravio IDS u društvu "amsterdamaca". Točnije, ako IDS-u pripišemo pola uspjeha Amsterdamske koalicije - 2,5 posto glasova - onda bi on s HNS-om, Reformistima i HSLS-om osvojio 6,5 posto glasova. Jasna liberalna koalicija bez seljaka, laburista i socijaldemokrata možda bi stvorila i dodatnu sinergiju koja se ovaj put nije pokazala.
Lideri Amsterdamske koalicije i dalje govore o zajedničkom nastupu na predsjedničkim izborima krajem ove godine, pa i na parlamentarnim izborima u 2020. godini. Ostvare li i tamo skromnih 5,19 posto glasova, nitko od njih neće biti zadovoljan, posebno ponude li na izborima za Pantovčak vlastitog kandidata. Odluče li se za ostanak u političkom braku, dvije najveće stranke u koaliciji - IDS i HSS - trebat će odlučiti trebaju li im GLAS, koji nema "profita", HSU koji je donio samo dvije tisuće glasova, te PGS, Laburisti i Demokrati. S obzirom na zajednički klub IDS-a i PGS-a u Hrvatskom saboru, teško je povjerovati kako će tu biti rastanka, ali sve ostalo je moguće.
Štoviše, može se očekivati da se dio stranaka prikloni SDP-u odluči li Davor Bernardić oformiti novu Narodnu ili Kukuriku koaliciju - pa i da se cijela Amsterdamska udruži u front protiv HDZ-a i desnih stranaka, koji je također realna mogućnost. Ostane li Amsterdamska koalicija na okupu - i to pod tako neprepoznatljivim nazivom - morat će ponuditi nešto više od prava na različitost. Previše različitih stranaka na jednoj izbornoj listi, vidjeli smo na europskim izborima, jedva da može preskočiti izborni prag.