NAJNOVIJE


ISKUSTVO FRA BERNARDA BARBARIĆA

SVETA ZEMLJA JE KAO PETO EVANĐELJE. U vrijeme Uskrsa Kristov grob je svim kršćanima glavni dio Jeruzalema

| Autor: Mirjana GRCE

Teško je izreći kolika je čast služiti u Svetome grobu, živjeti na mjestu kojim je Isus prošao, bio razapet, pokopan i uskrsnuo. Kada sam došao na službu u Sveti grob gvardijan mi je rekao da smo mi prvi koji trebamo svjedočiti o uskrsnoj radosti, prvi svojim životom ljudima pokazati da je Krist nada svijeta. I zapravo, to se svaki dan doživljava u susretu s ljudima koji tamo dolaze, kaže fra Bernard Barbarić, gvardijana Svetišta Majke Božje Trsatske koji je pet godina služio u Svetoj Zemlji

"U Svetoj Zemlji čovjeka se doima sve, sva mjesta Isusova života i djelovanja, a najviše mjesta njegove muke, smrti i uskrsnuća. Stalno se tamo gotovo opipava Kristovu prisutnost. Sveta Zemlja je kao peto evanđelje. Iako to za samu vjeru nije važno, sva ta mjesta možeš gotovo dotaknuti, pa sve što kasnije o tome čitaš u evanđeljima i čuješ u crkvi, povezuje se u cjelinu i vidiš sve te događaje". Tim riječima fra Bernarda Barbarića, gvardijana Svetišta Majke Božje Trsatske koji je prije dolaska na Trsat pet godina služio u Svetoj Zemlji, počeo je naš razgovor o Velikom tjednu u Jeruzalemu, posebno u Svetom grobu.

Fra Bernard je, naime, u vrijeme svoga djelovanja u Svetoj Zemlji oko godinu i pol dana služio kao jedan od čuvara Kristova groba u Jeruzalemu, a ostalo vrijeme na Taboru, kao gvardijan.

- Teško je izreći kolika je čast služiti u Svetome grobu, živjeti na mjestu kojim je Isus prošao, bio razapet, pokopan i uskrsnuo. Kada sam došao na službu u Sveti grob gvardijan mi je rekao da smo mi prvi koji trebamo svjedočiti o uskrsnoj radosti, prvi svojim životom ljudima pokazati da je Krist nada svijeta. I zapravo, to se svaki dan doživljava u susretu s ljudima koji tamo dolaze.

Status quo

- Jeruzalem tijekom cijele godine diše posebno, ali korizma, Veliki tjedan i Uskrs, su posebno vrijeme. Svim kršćanima je Kristov grob glavni dio Jeruzalema, kako nama katolicima – "latinima", kako nas tamo nazivaju, tako i Grcima, Armencima, Koptima i drugima. Slavlje u bazilici Svetoga groba je najintenzivnije kada Veliki tjedan svim obiteljima koje čuvaju Sveti grob "pada" u istome tjednu, jer je tada zaista velika gužva. Gotovo u isto vrijeme u bazilici liturgiju slavimo mi "latini", katolici; nedaleko s druge strane slave Armenci, dok u Katolikonu svoju liturgiju počinju Grci. Možda to izgleda neobično, no zapravo je izvanredna ljepota u različitosti slaviti isto, kaže fra Bernard.

Upućuje nas u dugu povijest bazilike u kojoj se nalazi Sveti grob, tko su njegovi čuvari i čuvari bazilike i u njezinu svakodnevnicu, kao i stoljetnu franjevačku prisutnost na tome svetom mjestu i uopće u Svetoj Zemlji.

- Sama kapela Groba, Edikola, pripada Grčkoj pravoslavnoj crkvi. No, kada na isti dan padne Uskrs ili neki drugi blagdan, Katolička crkva ima prednost – prva slavi liturgiju. Tako je stoljećima po statusu quo kojeg je uvelo Otomansko Carstvo, dakle – "kako je bilo tako mora biti". O statusu quo postoje brojne knjige koje točno opisuju kada se i gdje u bazilici služi koja liturgija, i kada svatko poštuje svoje vrijeme i mjesto sve savršeno funkcionira. Po statusu quo tako se u Svetom grobu ne mijenja ni vrijeme, zimsko–ljetno, što ponekad zbunjuje hodočasnike, upućuje naš sugovornik.

Kristov grob, obgrljen golemom bazilikom u jeruzalemskom starom gradu stoljećima čuvaju tri kršćanske crkve, tri zajednice: franjevci koji su kao čuvari groba prisutni gotovo od početka svoga Reda, od 13. stoljeća, dakle, već 800 godina, zatim Grčka pravoslavna crkva i Armenska pravoslavna crkva, naglašava Barbarić.

– Te tri obitelji žive unutar bazilike Svetoga groba. Mi franjevci imamo svoj samostan, Grci svoj i Armenci svoj. Tijekom dana i noći su te obitelji raspoređene u čuvanju Svetoga groba i održavanju liturgije, i sve tri obitelji zajedno funkcioniraju u poštovanju kao jedna obitelj u kojoj svatko ima svoja zaduženja. U bazilici Svetoga groba su još dvije zajednice – Koptska pravoslavna crkva i Sirska pravoslavna crkva – koje nisu čuvari Groba, ali u bazilici imaju svaka svoju kapelu, kaže Barbarić.

Sjeća se da su franjevci u vrijeme dok je tamo djelovao, čuvare Groba iz drugih crkava znali počastiti nekim jelom koje bi spravili, i obratno – svećenici tih crkava počastili bi njih. Jednostavno, da se prijateljsko ozračje i ozračje poštovanja u Svetom grobu uvijek njeguje i osjeća. Isto tako, kaže da u Jeruzalemu stalno surađuju grčki i latinski patrijarh, a da su u samoj bazilici Svetoga groba prvi suradnici, i to redovito, gvardijani svih tamošnjih samostana.

Simbolična mjesta

Pitamo o povijesti kapele Groba i njezinim obnovama, i u tom smislu o nekim zanimljivostima, i naš sugovornik sažeto upućuje:

– Bazilika Svetoga groba je velik kompleks, a u njegovom središtu je Isusov grob. Svim hodočasnicima naglašavamo: grob je prazan, nije grob centar kršćanstva, nego je središte uskrsli Isus. To je budućnost svih nas, ali poštujemo stvarnost groba iz kojeg je uskrsnuo. Kapelu Svetoga groba sagradila je sadašnja Grčka crkva, a onu prije nje sagradili su križari, a onu prije križara car Konstantin. Nažalost, ta druga kapela se zapalila, a od Otomanskog Carstva mi nismo dobili dozvolu obnoviti je, već je dozvolu dobila Grčka pravoslavna crkva. Kapela je bila u jako lošem stanju nakon potresa koji je bio krajem 19. stoljeća i od tada je sve bilo obloženo željeznim gredama koje su čuvale statiku. Zatim je sklopljen ugovor između našeg Kustoda (poglavara Franjevačkog Reda), Grčke pravoslavne crkve i Armenske crkve da će se Edikola obnoviti u stanju u kojem je zatečena. Tako je Grčka pravoslavna crkva Kristov grob u cijelosti obnovila prije dvije godine i sada je sve vrlo lijepo. Prije toga Grob je obnovljen dva stoljeća ranije. Nekada je imao dvoja velika vrata, ali su Turci u vrijeme Otomanskog Carstva jedna zazidali, a svi kršćani su tada morali plaćati danak za ulazak u kapelu.

Fra Bernarda pitamo: što se najvažnije može vidjeti u bazilici Svetoga groba, prije svega u samoj kapeli Groba?

– Čim uđu na vrata Groba hodočasnike začudi da se odmah u blizini, na desnoj strani nalaze latinske stepenice prema Kalvariji, a s druge strane grčke stepenice, i sama Kalvarija. Križni put je išao kroz cijeli grad, a Kalvarija je bila na jednom brežuljku u tadašnjem kamenolomu, malo izvan grada. Sve su to autentična povijesna mjesta – kako je zapisano u evanđelju: »Položiše ga u grob koji je bio u blizini«. Cijelo to područje je u Isusovo vrijeme bilo kamenolom, u biti rupa koja se kasnije izravnala tako da se Kalvarija prilično spustila. Kako su na tome mjestu sagradili Hadrijanov hram, od Kalvarije je ostao samo njezin vrh – mali brežuljak, mjesto raspeća. Dakle, u bazilici su na 50 metara udaljenosti Kalvarija i Grob, i ta dva mjesta su potpuno autentična. Jer, bila su pokrivena Hadrijanovim hramom te još i danas imamo tunele koji iz našeg franjevačkog samostana vode do ispod Isusova groba. Iskopali su ih prvi kršćani još u vrijeme Hadrijana kako bi došli do mjesta na koje je Isus bio položen i tamo molili.

Ispred Groba nalazi se kamen pomazanja, koji je tamo postavljen u 18. stoljeću, i taj je kamen simbolično, a ne povijesno mjesto. Nad njim vise lampe koje su postavile različite crkve, a najčešće Grci tamo stavljaju mirisna ulja, u spomen pomazanja Isusa. Iza kamena pomazanja vidi se prekrasan mozaik kojim su Grci podigli zid jer je nekada u samom centru crkve bio latinski kor za slavljenje liturgije. Kako smo mi, latinska Crkva, »izgubili« najveći dio Svetoga groba, Grčka pravoslavna crkva je unutar stupova podigla zidove te ona sada tamo ima svoju crkvu, Katolikon, a lijevo od te crkve je Sveti grob, upućuje naš sugovornik.

OPŠIRNIJE U TISKANOM I GLAS ISTRE PDF ONLINE IZDANJU
Podijeli: Facebook Twiter




Više iz rubrike

Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: new hospital − Building yard (1)
Pula: new hospital − Building yard (1)

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of
Webcams provided by webcams.travel add a webcam