Neće svi jednako trpjeti ovu krizu. Trebaju biti zaštićeni oni koji doista nemaju novca za RTV pristojbu, dok oni koji primaju plaću trebaju to plaćati i dalje. Život mora ići i dalje, trebamo preživjeti, ali svi trebamo izaći iz ove pozicije, objašnjava Silvano Hrelja iz HSU-a
U paketu novih ekonomskih mjera što ih Vlada najavljuje za pomoć građanima i gospodarstvu pogođenima pandemijom koronavirusa – te razornog zagrebačkog potresa – stidljivo se pojavila i inicijativa o smanjenju ili privremenom dokidanju plaćanja obavezne RTV pristojbe koja iznosi 80 kuna.
Pitanje smanjenja ili ukidanja RTV pristojbe tema je o kojoj se već godinama govori. Hrvatska stranka umirovljenika stavila je još prije nekoliko mjeseci u saborsku proceduru zakonske izmjene po kojima bi građani s najmanjim primanjima – prije svega se mislilo na umirovljenike – bili oslobođeni RTV pristojbe ovisno o imovinskom cenzusu. S obzirom na broj radnika koji upravo padaju na minimalnu plaću, taj bi zakon bio primjenjiv za stotine tisuća kućanstava koje je osiromašila koronakriza.
Pokušaj iz 2009.
Na početku ekonomske krize i velike recesije 2009. godine sličan prijedlog iznijela je Vlada Jadranke Kosor – koja je RTV pristojbu pokušala smanjiti na 40 kuna – ali čak ni prijedlog vladajućih nije prošao na štetu moćnog informacijskog diva s oko tri tisuće zaposlenika koji ne žive samo od pristojbe, nego i od dotacija države kad im uzmanjka novca.
Ipak, u aktualnoj krizi paradoks je i u tome što svi građani – pa i oni koji imaju djecu koja prate „Školu na trećem” - imaju zakonsku obavezu plaćati RTV pristojbu iako je osnovnoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj obavezno i besplatno. Dakle, javni TV servis trenutačno naplaćuje obavezno obrazovanje, kao što će naplaćivati, ne donesu li se zakonske olakšice, RTV pristojbu malim iznajmljivačima i hotelijerima koji su ostali bez sezone, ali s TV prijemnicima u svojim smještajnim kapacitetima.
U izmjenama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji koju je predložio HSU traži se da se RTV pristojbe oslobode svi oni čiji mjesečni primitak iznosi 1.500 kuna po članu obitelji. S obzirom na tristo tisuća radnika čiji su poslodavci za njih zatražili minimalnu plaću na račun državnog proračuna od 3.250 kuna, nije teško izračunati kako bi petočlana obitelj, gdje su dva člana pala na minimalac, bili oslobođeni plaćanja djela iznosa RTV pristojbe. Ista se računica može primijeniti na brojne umirovljeničke obitelji, te na samačka domaćinstva.
„Tome moramo pristupiti ozbiljno i čut će se razni prijedlozi. Ne treba sve ljude osloboditi svih davanja, nego one kojima je to potrebno. Zalažem se za politiku malih koraka”, kaže predsjednik HSU-a Silvano Hrelja, koji je taj zakon i predložio.
„Neće svi jednako trpjeti ovu krizu. Trebaju biti zaštićeni oni koji doista nemaju novca za RTV pristojbu, dok oni koji primaju plaću trebaju to plaćati i dalje. Život mora ići i dalje, trebamo preživjeti, ali svi trebamo izaći iz ove pozicije”, objašnjava Hrelja.
„Obitelji koje nemaju mjesečno više od 1.500 do 1.830 kuna, odnosno samci od 1.500 do 2.430 kuna prihoda mjesečno, bili bi oslobođeni polovice RTV pristojbe”, predlaže predsjednik HSU-a Silvano Hrelja u izmjenama Zakona o HRT-u.
Otpor
Kaže da se „neće osloboditi guvernera HNB-a plaćanja pristojbe”, aludirajući kako on ima najveću plaću na račun državnog proračuna. No zato se u izmjene zakona mogu uvesti mjere za zaštitu hotelijera i malih iznajmljivača koji sada nemaju poslova. "Ako nema posla, ne treba plaćati RTV pristojbu. Ali, ne smijemo nasjesti na euforiju da će nas država i njezine tvrtke svega osloboditi. Postoje mjere koje trebaju trajati dok se život ne organizira, postoje mjere koje trebaju trajati šest mjeseci ili godinu dana da se što solidarnije izvučemo iz krize. Imamo ideje, ali tko pita HSU,” ističe Silvano Hrelja.
Hoće li premijer Andrej Plenković doista, unatoč otporima koji se već javljaju, olakšati kroz ekonomske mjere građanima da barem nešto manje plaćaju javni TV servis – koji se pokazao i kao školska učionica – ili će Prisavlje ostati „država u državi” koja naplaćuje svoje „poreze” i kad im gledatelji padaju u neimaštinu, pokazat će „paketi mjera” pomoći što ih pakira Vlada za svoje građane.